Ciljevi: Ciljevi istraživanja bili su: provesti pregled sustavnih pregleda o djelotvornosti i sigurnosti intervencija za liječenje postoperativne boli u djece te napraviti sintezu dokaza, analizirati domene ishoda u sustavnim pregledima i randomiziranim kontroliranim pokusima (engl. randomized controlled trial – RCT) koji su analizirali intervencije za liječenje postoperativne boli u djece te ih usporediti s preporučenim glavnim skupom ishoda inicijative PedIMMPACT (engl. Pediatric Initiative on Methods, Measurement, and Pain Assessment in Clinical Trials) te na koncu provesti anketu o svjesnosti i prihvaćenosti preporučenog glavnog skupa ishoda među autorima sustavnih pregleda i RCT-ova. Metodologija: U prvom dijelu istraživanja napravljen je pregled sustavnih pregleda o postoperativnoj boli u djece. Sveobuhvatnom strategijom pretraživanja pretraženo je 6 elektroničkih pismohrana. Dva autora su za svaku studiju neovisno vadili podatke iz članaka. Analizirana je efikasnost i sigurnost pojedinih intervencija, obilježja samih studija kao i njihova metodološka kvaliteta pomoću ljestvice AMSTAR. U drugom i trećem dijelu istraživanja su, nakon obnovljene strategije pretraživanja pomoću koje su pronađena 3 nova sustavna pregleda analizirani ishodi korišteni u sustavim pregledima i u RCT-ovima koji su u njih bili uključeni te uspoređeni s preporučenim ishodima inicijative PedIMMPACT. Za ovo istraživanje također su dva autora neovisno vadila podatke. U posljednjem dijelu istraživanja anketirani su autori analiziranih sustavnih preglednih članaka i RCT-ova kako bi se istražilo njihovo znanje i stavovi prema domenama ishoda koje preporučuje PedIMMPACT. Rezultati: Visokom metodološkom kvalitetom ocijenjeno je 38% sustavnih preglednih članaka o liječenju postoperativne boli u djece, 55% srednjom i 7% niskom kvalitetom. Pozitivno uvjerljiv dokaz o uspješnoj efekasnosti intervencije pronađen je u 18 sustavnih preglednih članaka dok je pozitivno uvjerljiv dokaz o sigurnosti intervencije pronađen u 14 sustavnih preglednih članaka. Medijan broja svih ishoda u uključenim sustavnim preglednim člancima bio je 4, dok je medijan ishoda preporučenih od strane PedIMMPACT inicijative bio 3. Najčešće opisani PedIMMPACT ishod bio je „nuspojave“, dok je drugi najčešći bio „intenzitet boli“. Nešto više od polovine preglednih članaka koji su analizirali intenzitet boli opisali su alat kojim su mjerili bol. Medijan svih ishoda u uključenim randomiziranim kontroliranim člancima je 5 dok je medijan PedIMMPACT ishoda 2. Najčešće korišten PedIMMPACT ishod bio je „intenzitet boli“ kojeg prate „nuspojave“. Ostala 4 PedIMMPACT ishoda opisana su u manje od 30% uključenih studija. Najčešći ishod koji nije dio preporučenih ishoda PedIMMPACT inicijative bio je „dodatna analgezija“ koja je analizirana u 71% studija. Nije bilo značajne statističke razlike u udjelu PedIMMPACT ishoda u studijama objavljenim prije i poslije objave preporuka. Najčešći alat za mjerenje intenziteta boli bila je vizualno-analogna ljestvica (24%). Samo trećina autora sustavnih preglednih članaka i randomiziranih kontroliranih pokusa o postoperativnoj boli u djece znaju za preporuke PedIMMPACT inicijative. Kao razloge ne korištenja preporučenih ishoda navode nedostatak informiranosti, poteškoće sa implementacijom te manjak resursa. Zaključak: Pozitivno uvjerljivo ocijenjene su sve intervencije koje su bile u skladu sa smjernicama za liječenje akutne bolni što upozorava na važnost pridržavanja smjernicama. Metodološka kvaliteta pronađenih sustavnih pregleda je varirala, a Cochraneovi pregledi imali su veću kvalitetu pa su samim time i korisniji kliničarima. Autori sustavnih pregleda i primarnih studija koje analiziraju intervencije za liječenje postoperativne boli u djece ne predržavaju se preporučenog glavnog skupa ishoda što otežava usporedbu, sintezu rezultata i izradu meta-analiza. Razlog nekorištenja preporučenog skupa ishoda za akutnu bol djece je u tome što većina autora nije nikad čula za inicijativu PedIMMPACT , a oni koji su čuli nedovoljno poznaju njene preporuke. Također su naveli razloge zbog kojih je implementacija smjernica otežana. Nužno je provesti daljnja istraživanja kako bi se vidjelo treba li revidirati preporučeni skup ishoda za akutnu bol djece i kako potaknuti autore da ga koriste.