Dok obilje literature ukazuje na važnost psihijatrijskog probira zdravih dobrovoljaca koji sudjeluju u istraživanjima mentalnog zdravlja, ovo je prva studija kojom se detaljno istražuje uloga cjelovitoga liječničkog pregleda. Analizirani su rezultati medicinskog pregleda u 476 dobrovoljaca bez psihijatrijskih poremećaja i 64 dobrovoljaca s poremećajima anksioznosti kako bi se utvrdili učestalost i razlozi njihovog isključivanja iz studija. Svim dobrovoljcima uzeta je anamneza i napravljen fizikalni pregled, a kod 37 % dobrovoljaca učinjeni su laboratorijska obrada i EKG. Isključeno je 110 (20,4 %) dobrovoljaca, a stope isključenja bile su slične za zdrave dobrovoljce i dobrovoljce s anksioznim poremećajima. Pomoću fizikalnog pregleda, laboratorijskih pretraga te pregleda dostupne medicinske dokumentacije, tj. objektivnih metoda probira pronađeno je 55,1 % svih isključenja. Premda su ispitanici bili mladi i relativno zdravi, otkrivena su stanja koja mogu negativno utjecati na sigurnost dobrovoljaca i vrijednost znanstvenih rezultata (npr. teška hipertenzija, hepatitis C). Zahvaljujući objektivnim metodama probira, otkriveni su i psihijatrijski poremećaji (npr. poremećaji hranjenja, zloporaba droga), koje su dobrovoljci prikrili tijekom probira duševnog zdravlja. Iako je 20 % nalaza EKG-a očitano kao „promijenjen“ ili „graničan“, probir EKG-om nije otkrio značajne kardiološke poremećaje niti utjecao na podobnost za studije u ovom uzorku mladih dobrovoljaca. Otkriveno je da hiperkalijemija može biti uzrokovana poremećajem hranjenja, što predstavlja novu spoznaju o etiologiji hiperkalijemije i o elektrolitskim abnormalnostima zbog poremećaja hranjenja. Ovo istraživanje dokumentira komplementarnost medicinskog i psihijatrijskog probira te ukazuje na potrebu da se standardizira medicinski probir dobrovoljaca u psihijatrijskim istraživanjima.