| Abstract | Ciljevi: Cilj ovog istraživanja bio je objektivno procijeniti količinu nestimulirane sline i njen sastav te upalu parodontalnog tkiva u pacijenata s opstrukcijskom apnejom tijekom spavanja (engl. Obstructive Sleep Apnea, OSA). Cilj istraživanja također je bio utvrditi promjene salivarnih parametara u pacijenata s teškom OSA-om nakon primjene uređaja za kontinuirano potpomognuto disanje tijekom spavanja (engl. Continuous Positive Airway Pressure, CPAP). Materijali i metode: Pacijenti koji su obavili cjelonoćnu polisomnografiju ili poligrafiju upućeni su na uzimanje uzoraka sline i parodontološki pregled. Na temelju stupnja OSA-e određene prema indeksu apneje i hipopneje (engl. Apnea Hypopnea Index, AHI), pacijenti su podijeljeni u tri skupine: pacijenti bez OSA-e (AHI 0-4,9; N=17), blaga do umjerena OSA (AHI 5-29,9; N=109) i teška OSA (AHI≥30; N=79). Iz uzoraka sline izmjereni su količina nestimulirane sline, pH vrijednost sline, koncentracije salivarnog kalcija, magnezija, fosfata te salivarnog kortizola. Parodontalni pregled uključivao je procjenu broja zubi, zubnog plaka, krvarenja pri sondiranju, gingivalne recesije, dubine sondiranja džepa te kliničkog gubitka pričvrstka, nakon čega je izračunata i površina parodontne upale. Nestimulirana slina ponovno je prikupljena u pacijenata s teškom OSA-om (N=16) nakon šestomjesečnog korištenja CPAP uređaja. Rezultati: Nisu pronađene statistički značajne razlike u količini sline, pH vrijednosti sline, koncentracijama elektrolita ili omjerima elektrolita između skupina razvrstanih prema ozbiljnosti OSA. Međutim, pacijenti bez OSA-e imali su veće koncentracije salivarnog kortizola u usporedbi s OSA skupinama (p<0,001). Povećana količina plaka korelira s većom AHI vrijednosti (r=0,26; p=0,003). Također, pacijenti s hiposalivacijom i smanjenom količinom sline imali su veće koncentracije salivarnih elektrolita i nižu pH vrijednost u usporedbi s pacijentima s normalnom količinom sline. U pacijenata s hiposalivacijom, omjer magnezija i fofata bio je povećan (p<0,001), dok je omjer kalcija i magnezija bio smanjen (p<0,001). Nakon 6 mjeseci terapije CPAP uređajem, koncentracija salivarnog kalcija i omjer koncentracija kalcija i fosfata bili su niži u odnosu na početne vrijednosti (0,5 vs. 0,3 i 0,09 vs. 0,06). Zaključak: Opstrukcijska apneja tijekom spavanja složena je sistemska bolest koja može uzrokovati smanjenje količine nestimulirane sline te promjene sastava sline. Složene patofiziološke veze između OSA-e, sistemske upale, pridruženih bolesti i lijekova mogu negativno utjecati na oralno zdravlje te je zbog toga neizmjerno važno pravovremeno prepoznati i liječiti OSA-u, a redovitim pregledima doktora dentalne medicine pratiti stanje oralnog zdravlja i spriječiti negativne posljedice OSA-e na potpornim parodontnim tkivima potaknutim promjenama količine i sastava sline. |
| Abstract (english) | Objectives: The aim of this cross-sectional study was to objectively evaluate the salivary flow rate, salivary composition, and periodontal inflammation in patients with obstructive sleep apnoea (OSA). The aim of the study is also to establish the changes of the salivary parameters in patients with severe OSA after treatment with continuous positive airway pressure (CPAP). Materials and methods: Individuals who underwent whole-night polysomnography or polygraphy were referred for saliva sampling and periodontal examination. Based on the severity of OSA determined by the Apnoea Hypopnea Index (AHI) value, the participants were categorized into three groups: no OSA (AHI 0-4.9; N=17), mild to moderate OSA (AHI 5-29.9; N=109), and severe OSA (AHI≥30; N=79). Salivary flow rate, pH, levels of salivary calcium, magnesium, phosphate, and salivary cortisol were measured from the collected saliva samples. The periodontal examination included assessing the number of teeth, dental plaque, bleeding on probing, gingival recession, probing pocket depth and clinical attachment level, from which the periodontal inflamed surface area score was measured. Unstimulated saliva was collected once again from subjects with severe OSA (N=16) after 6 months of CPAP treatment. Results: No significant differences were found in salivary flow rate, pH, electrolyte concentrations, or electrolyte ratios among the groups classified by OSA severity. However, subjects without OSA exhibited higher salivary cortisol concentrations compared to the OSA groups (p<0.001). An increase in plaque scores was associated with a higher AHI (r =0.26; p=0.003). Furthermore, subjects with reduced salivation and hyposalivation had higher concentrations of salivary electrolytes and lower salivary pH compared to those with normal salivation. Among subjects with hyposalivation, the magnesium and phosphate ratio were increased (p<0.001), while the calcium and magnesium ratio were reduced (p<0.001). After 6 months of CPAP treatment salivary calcium and the ratio of salivary calcium and phosphate levels were lower after treatment compared to baseline values (0.5 vs. 0.3 and 0.09 vs. 0.06). Conclusion: Obstructive sleep apnoea is a complex systemic disease that can affect salivary flow rate and saliva composition. Complex pathophysiological connections between OSA severity, systemic inflammation, concomitant diseases and medications can negatively affect oral health. Therefore, it is important to recognize and treat OSA, and through regular dentist visits, monitor oral health to prevent the negative consequences of OSA on periodontal support tissue triggered by changes of salivary flow rate and saliva composition. |
