| Abstract | CILJ: Ispitati novorođenačku smrtnost, novorođenački pobol te odrediti rizične čimbenike trudnoće i majke povezane s novorođenačkim ishodom za skupinu ekstremno nezrele novorođenčadi rođene u Klinici za ženske bolesti i porode u Splitu, a liječene na Odjelu za neonatologiju od 01. siječnja 2014. do 31. prosinca 2017. godine.
PACIJENTI I METODE: U istraživanje je uključeno 125 živorođene novorođenčadi liječene na Odjelu za neonatologiju u razdoblju od 2014. do 2017. godine koja spada u skupinu ekstremno nezrele novorođenčadi (ENN: novorođenče dobi trudnoće od 220 do 286 tjedana) porodne mase jednake ili manje od 1500 grama. U istraživanje je uključena i ENN s kromosomskim abnormalnostima i velikim kongenitalnim anomalijama. Ispitani su rizični čimbenici koji se odnose na majke, novorođenčad i na terapijske intervencije, a ispitivana skupina novorođenčadi praćena je do smrti, otpusta ili premještaja u druge ustanove.
REZULTATI: Incidencija ekstremne nedonošenosti u ispitivanom razdoblju iznosila je 7,2‰. Nismo dokazali statistički značajnu povezanost niti jednog od ispitivanh čimbenika rizika od strane majki i njihovih trudnoća s dobi trudnoća koje su završile prijevremenim rađanjem. Pokazano je da se porodna masa, porodna duljina i Apgar zbroj u prvoj minuti značajno povećavaju s porastom DT (p<0,001). Periventrikularna leukomalacija utvrđena je u 68%, bronhopulmonalna displazija u 16%, a retinopatija nedonoščadi tipa 1 u 18% novorođenčadi. Udio sepse u skupini rođenih u dobi od 26 do 28 tjedana je 58%, a udio u skupini rođenih od 22 do 25 tjedana je 40%. Udio novorođenčadi s intrauterinim zastojem rasta u skupini rođenih u dobi od 26 do 28 tjedana za 3,6 puta je veći nego u skupini rođenih u dobi od 22 do 25 tjedana. Udio novorođenčadi s intraventrikularnim krvarenjem stupnja II ili većim u skupini rođenih u dobi od 22 do 25 tjedana za 2,6 puta je veći nego u skupini rođenih u dobi od 26 do 28 tjedana. Korištenje neinvazivne ventilacije značajno raste s porastom dobi trudnoće (p<0,001). Ukupna stopa smrtnosti do otpusta iznosi 46%. Više od polovine umrlih u prvome danu (58%) pripada dobnoj skupini od 22 do 25 TT. Udio preživjelih do otpusta značajno se povećava s porastom dobi trudnoće (p<0,001), od 17% u dobi od 23 tjedna do 89% u dobi od 28 tjedana. Niti jedno novorođenče u dobi od 22 tjedna nije preživjelo. U dobi od 22 do 25 tjedana preživjelo je 17% novorođenčadi, a prosječna duljina preživljenja iznosila je 32,5 dana. U dobi od 26 do 28 tjedana preživjelo je 81% novorođenčadi, a prosječna duljina preživljenja iznosila je 110 dana.
ZAKLJUČAK: Preživljenje u ispitivanoj populaciji ENN usporedivo je s preživljenjem u visokorazvijenim zemljama u dobi od 27 i 28 TT, dok je dobi do 26 TT preživljenje još uvijek niže nego u većini visokorazvijenih zemalja, što ukazuje na mogućnost daljnjeg razvitka neonatalnog liječenja i njege. |
| Abstract (english) | OBJECTIVES: To assess the rates of neonatal mortality, neonatal morbidity and perinatal risk factors among extremely preterm infants born in the Clinic of Gynecology and Obstetrics, University Hospital of Split and treated at the Department of Neonatology between January 1, 2014 and December 31, 2017.
PATIENTS AND METHODS: The study included 125 infants of extremely low gestational age (22 – 28 weeks) and very low birth weight (≤ 1500 g) that were born alive and treated at the Department of Neonatology in the period 2014 - 2017 year. Infants with chromosomal abnormalities and congenital anomalies were also included. We examined maternal demographic features, perinatal information, infant characteristics, infant morbidity and therapy interventions according to gestational age. Infants were monitored until the time of the hospital discharge, transfer to other institutions or death.
RESULTS: The incidence of extreme prematurity in four year period was 7.2‰. There was no statistically significant correlation between any of examined maternal risk factors and gestational age. Birth weight, birth length and Apgar score in the first minute significantly increased with increasing gestational age (p<0.001). Periventricular leukomalacia was present in 68%, bronchopulmonary dysplasia in 16% and type 1 retinopathy of prematurity in 18% of all extremely preterm infants. The rate of sepsis was 58% in infants born at 26 to 28 weeks and 40% in infants born at 22 to 25 weeks. The proportion of infants with intrauterine growth restriction in the group born at 26 to 28 weeks was 3.6 times higher than in the group born at 22 to 25 weeks. The proportion of infants with intraventricular hemorrhage of stage II or greater in the group born at 22 to 25 weeks was 2.6 times higher than in the group born at 26 to 28 weeks. The usage of non-invasive ventilation significantly increased with increasing gestational age (p<0.001). The overall mortality rate before discharge was 46%. More than half of those who died in the first day (58%) were in the age group of 22 to 25 weeks. Rates of survival to discharge increased with increasing gestational age (p<0.001), from 17% at 23 weeks to 89% at 28 weeks. There were no survivors at the age of 22 weeks. 17% of newborns survived in the group born at 22 to 25 weeks, and the average length of survival was 32.5 days. 81% of newborns survived in the group born at 26 to 28 weeks, and the average length of survival was 110 days.
CONCLUSION: Survival in our cohort of extremely preterm infants is comparable to survival in highly developed countries at the age of 27 and 28 weeks, while at the age up to 26 weeks survival is still lower than in the most highly developed countries, suggesting further development of neonatal treatment and care. |
