| Abstract | Cilj: Bolesnici liječeni e odijalizo (HD) tuže se na postojanje različiti vrsta boli koja je učestala i ograničavajuća u svakodnevnom životu. Cilj ovog istraživanja bio je sažeti znanje o boli u HD bolesnika izrado pri arnog istraživanja i kori tenje metode sustavnog pregleda literature.
Metode: Pri arno istraživanje obu vatilo je 194 ispitanika liječena u HD centrima Splitsko-Dal atinske županije. Liječnici su ispunjavali upitnik o postavkama HD postupka i komorbiditetima, dok su ispitanici odgovarali na upite o antropometrijskim i sociode ografski značajka a te također ispunjavali upitnik koji se sastojao od vi e pojedinačni pret odno validiranih upitnika prevedenih na hrvatski jezik: vizualno-analogna ljestvica boli, Edmontonska ljestvica procjene tegoba, ljestvica zadovoljstva životo kratki obrazac sa 36 stavki o zdravlju i Charlsonov indeks komorbiditeta.
Izrađena su tri sustavna pregleda o boli u HD bolesnika: sveobuhvatni pregled kao sinteza znanja o boli u HD bolesnika, zatim drugi pregled literature kojim je istražena povezanost pojedinih osobina HD bolesnika sa učestalo ću različiti vrsta boli te konačno treći sustavni pregled kojim je analizirana epidemiologija i intenzitet HD boli. Sustavno su pretražene bibliografske baze podataka MEDLINE, Scopus, PsycINFO i CINAHL kori tenje složene strategije pretraživanja. Uzeta su u obzir istraživanja na svi jezici a. Podaci su izdvojeni i statistički analizirani. Kvaliteta studija provjerena je kori tenje po oćnog popisa (engl. c ecklist) za pobolj anje izvje tavanja o opažajni studija a u epide iologiji (engl. STROBE) i Cochraneovog alata za procjenu rizika od pristranosti (engl. bias).
Rezultati: Pri arno istraživanje pokazalo je kako se 49% ispitanika liječeni HD tužilo na trenutnu bol, njih 16% na akutnu, dok je kroničnu bol osjećalo 56% ispitanika. Od toga u 91% bolesnika sa trenutnom, u 81% onih sa akutno i u 83% ispitanika koji su se tužili na kroničnu bol radilo se o intenzivnoj boli.
Ispitivanjem povezanosti či benika i različiti vrsta HD boli utvrđeni su različiti rezultati za pojedine vrste boli. Budući se radi o presječno istraživanju te ko je govoriti o uzročno-posljedičnoj vezi.
U prvom sveobuhvatnom sustavnom pregledu literature uključeno je ukupno 158 studija koje su kategorizirane u epide iolo ke studije o specifični bolni sindro i a te kvalitativne i intervencijske studije za liječenje boli u HD bolesnika.
U sustavno pregledu s prikazo rizični či benika povezanih sa boli u HD bolesnika uključeno je ukupno 67 studija s 7.818 sudionika (medijan broja sudionika bio je 60). Većina istraživanja izvijestila je o zajednički či benici a kao to su dob spol, indeks tjelesne mase, rasna i/ili etnička pripadnost bračni status ukupno trajanje HD liječenja različiti komorbiditeti i biokemijski parametri. Ostala istraživanja prikazala su jo neke specifične či benike kao to su vrsta, tjedni raspored ili mjesto HD liječenja, vrsta dijalizatora, razdoblje HD postupka u kojem se javlja bol, vrsta HD membrane, mjesto administracije, vrsta i doza pripravka za stimulaciju eritropoeze (ESA). Pojedina obilježja bolesnika i HD postupka pridonose povećanju učestalosti nekih vrsta, lokalizacija i uzroka boli (npr. bol povezana s arteriovenskim pristupom, glavobolja, ko tano i ićna bol).
Treći pregledom literature analizirane su ukupno 52 studije s 6.917 sudionika. Prevalencija akutne i kronične boli u bolesnika liječeni HD bila je redom 82% i 92%. Velik dio bolesnika patio je od boli jakog intenziteta. Opisana su različite lokalizacije i uzroci boli pri če u je većina studija prikazala generaliziranu bol bol povezanu s AV krvožilni pristupo glavobolju i ko tano i ićnu bol. Trenutna struktura dokaza o boli u bolesnika s HD pokazala je značajne nedostatke, a rezultati pojedinih studija izrazitu nedosljednost. Većina raspoloživi istraživanja bila je opažajnog ustroja, uključivala je ali uzorak ispitanika i koristila neodgovarajuće statističke etode obrade podataka kao i neprovjerene ljestvice procjene intenziteta boli.
Zaključak: Značajan udio bolesnika koji su liječeni HD pati od subopti alno liječene boli vrlo visokog intenziteta koja i a značajan utjecaj na svakodnevno funkcioniranje. Bol u HD populaciji predstavlja važan javnozdravstveni proble te je potrebno stalno promicanje pravovremenog otkrivanja i liječenja kao klinički i istraživački prioritet u s islu s anjenja invaliditeta i pobolj anja kvalitete života. |
| Abstract (english) | Objective: It has been reported in the literature that patients treated with hemodialysis (HD) suffer from various types of pain. The aim of this study was to summarize all the available evidence on pain in HD patients by conducting a new primary research among HD patients and using the method of systematic literature review.
Methods: Primary research included 194 patients treated at HD units in the Split-Dalmatia County Croatia. P ysicians filled out a questionnaire about patients’ HD procedure and comorbidities. Patients filled out a questionnaire consisting of validated individual questionnaires that were already translated and used in Croatian language: visual-analogue pain scale, Edmonton symptom assessment system, Satisfaction with life scale, Short form with 36 health items and Charlson comorbidity index, as well as data about sociodemographics.
Three systematic reviews on pain in hemodialysis patients were conducted: a scoping systematic review about pain in HD patients, a systematic review about risk factors associated with pain in HD patients and a third systematic review about epidemiology and intensity of pain in HD patients.
The bibliographic databases of MEDLINE, Scopus, PsycINFO and CINAHL were systematically searched using complex and extensive search strategy. Studies in all languages were taken into account. The data from the included studies were extracted and a descriptive analysis was performed. Quality of included studies was analyzed with STROBE checklist and Cochrane's risk of bias assessment tool.
Results: Primary research has shown that 49% of patients treated with HD suffered from the current pain, 16% complained of acute pain, and chronic pain was reported by 56% of respondents. The percentage of intense pain was 91%, 81% and 83% respectively.
Different results for different types of pain were determined by examining the correlation between the various factors that have been described in the literature as potentially related to HD pain. Considering that this was a cross-sectional research, it was difficult to make inferences about the cause-and-effect relationship.
The scoping systematic review of the literature included 158 studies, which were categorized into epidemiological studies, studies on specific pain syndromes and eventually qualitative and interventional studies on pain in HD patients.
A total of 67 studies involving 7,818 participants (median number of participants = 60) were included in the systematic overview of the numerous risk factors associated with pain in HD patients in very heterogeneous populations and environments. Most of the studies reported on common risk factors such as age, sex, body mass index, race and/or ethnicity, marital status, total duration of HD treatment, various comorbidities and biochemical parameters. Other studies have presented specific factors such as type, regimen, phase or place of HD, type of HD membrane, type, dose or administration site of erythropoiesis stimulating agent (ESA). Studies have shown that these factors can contribute to an increase in the occurrence of general pain and also encourage the appearance of different types, sites and causes of pain in HD patients (eg generalized pain, arterial access pain, headache, osteomuscular pain, etc.).
Third systematic review analyzed a total of 52 studies with 6,917 participants. The prevalence of acute and chronic pain in HD patients was 82% and 92% respectively. Significant number of patients suffered from intense pain. Various sites and causes of pain were described, with most studies portraying generalized pain, pain associated with arteriovenous (AV) vascular access, headache and osteomuscular pain. The current structure of evidence has shown significant deficiencies, and the results showed a marked inconsistency. Most od the available studies were observational, involving small sample of respondents and using inadequate statistical data processing methods as well as an non-validated scales of pain intensity estimation. Conclusion: A significant proportion of patients treated with HD suffer from suboptimally treated, high intensity pain which has a significant negative impact on daily functioning. Pain in the HD population should be recognized as an important public health problem, and it is necessary to constantly promote timely detection and treatment as a clinical and research priority in terms of reducing disability and improving the quality of everyday life. |
