Yotari miševi pokazuju specifična fenotipska obilježja poput smanjenog rasta, ataksije i tremora koji se javljaju kao posljedica nepravilnog razvoja središnjeg živčanog sustava. Također, ove miševe karakterizira i rana smrt, između P20 i P30, čiji uzrok još nije poznat. S obzirom da ne postoje informacije o ekspresiji i ulozi DAB1 i reelin proteina u bubrezima, te s obzirom na rezultate in silico istraživanja, cilj naše studije je ispitati vremensko-prostorni izražaj ovih čimbenika tijekom mišjeg i ljudskog embrionalnog, fetalnog i postnatalnog razvoja bubrega, te opisati eventualne morfološke promjene bubrega yotari miševa. Od materijala su korišteni mišji embrionalni uzorci bubrega starosti 13.5 i 15.5 dana te postnatalni uzorci starosti 4., 11. i 14. dana, a od humanih uzoraka fetalni bubrezi starosti između 13. i 38. razvojnih tjedana, te postnatalni starosti 1.5 i 7 godina. Ekspresija i koekspresija DAB1 i reelin proteina je istraživana dvostrukim imunofluorerscencijskim bojanjem, a morfološke promjene bubrega yotari miševa su ispitivane svjetlosnom i elektronskom mikroskopijom. Slike su obrađivane i analizirane u AdobePhotoshop i ImageJ programima. Bubrezi yotari miševa pokazuju značajne morfološke promjene, hipoplaziju i poravnavanje nožica podocita. DAB1 je tijekom embrionalnog razvoja najizraženiji u mezenhimskim stanicama, a tijekom fetalnog i postnatalnog razdoblja u DCT. Reelin je tijekom embrionalnog razvoja najizraženiji u epitelnim stanicama, a tijekom fetalnog i postnatalnog razvoja u PCT i glomerulima yotari miševa. Postnatalno ekspresija reelin proteina se značajno smanjuje, a DAB1 ostaje izražen u DCT. Unatoč dobivenim rezultatima, ne može se sa sigurnošću zaključiti koja je točna uloga DAB1 i reelin proteina tijekom razvoja bubrega. Da bi se sa većom sigurnošću mogli izvesti zaključci potrebno je rezultate ispitivanja kliničko-laboratorijski parametara objediniti s rezultatima naše studije i vidjeti u kojoj mjeri uočene morfološke promjene bubrega yotari miševa utječu na funkciju bubrega.