| Abstract | Cilj. Arterijska hipertenzija jedan je od glavnih uzročnika srčanoţilnih bolesti od kojih umire više od polovine svjetskog pučanstva. Cilj ovog istraţivanja bio je identifikacija i rangiranje čimbenika rizika za nastanak nekontrolirane arterijske hipertenzije (suradljivost, prekomjeran unos kuhinjske soli, spol, dob i socioekonomski status bolesnika). Metode. U istraţivanje su uključena 292 hipertoničara koja su na temelju izmjerenih vrijednosti arterijskog tlaka podijeljeni u dvije skupine - 1. grupa dobro kontrolirane hipertenzije (RR 140/90 mm Hg. Utvrđena je značajna razlika u prisutnosti nekontrolirane hipertenzije s obzirom na suradljivost procijenjenu od strane pacijenta (χ2 = 10,384; ss= 2; P = 0,006; C = 0,185) i na procjenu vaţnosti uzimanja antihipertenziva (χ2 = 8,864; ss= 1; P = 0,003; φ = -0,175). Utvrđena je statistički značajna razlika u prisutnosti nekontrolirane hipertenzije s obzirom na stupanj obrazovanja (χ2 = 8,024; ss= 3; P = 0,046; C = 0,164), zanimanje (χ2 = 5,702; ss=1; P = 0,017; φ = 0,140) i materijalno stanje u odnosu na druge (χ2 = 8,020; ss= 2; P = 0,018; C = 0,163). Nisu utvrđene statistički značajne razlike u učestalosti nekontrolirane hipertenzije s obzirom na natriuriju. Nije utvrđena statistički značajna razlika između dobro i loše kontroliranih hipertoničara s obzirom na ţivotne navike i prehranu ispitanika te ispitivana antropometrijska obiljeţja (visina, teţina, BMI, opseg struka, bokova, WHR). Zaključak. Na temelju prediktivnog modela moţe se zaključiti kako je deklarativna (ne)suradljivost pacijenta najbolji prediktor (ne)kontrolirane hipertenzije od svih inačica uključenih u ispitivani model. Slijede je materijalno stanje, odnosno socioekonomski status pacijenta. |
| Abstract (english) | Aim. Arterial hypertension is a major risk factor for cardiovascular disease, causing almost half of all deaths around the globe The aim of this study was to identificy and rank risk factors for uncontrolled hypertension (compliance, excessive salt intake, sex, age and socioeconomic status of the patient). Methods. The study included 292 treated hypertensive patients divided in two groups – well-controlled hypertension (BP 140/90 mm Hg. The prevalence of uncontrolled hypertension was markedly higher among patients with admitted, self-assesed nonadherence (χ2 = 10.384; df = 2; P = 0.006; F = 0.185), and declared underestimation of antihypertensive therapy role (χ2 = 8.864; df = 1; P = 0.003; φ= -0.175). There was a significant link between uncontrolled hypertension and lower education level (χ2 = 8.024, df = 3, P = 0.046; F = 0.164), „blue collar“ occupation (χ2 = 5.702; df = 1; P = 0.017; φ= 0.140 ) and worse financial status (χ2 = 8.020; df = 2; P = 0.018; F = 0.163) but, unexpectedly, no significant differences were observed according to the level of natriuria. There were no significant differences in hypertension control due to lifestyle habits, diet and anthropometric parameters (height, weight, BMI, waist circumference, WHR). Conclusion. Based on predictive model it can be concluded that the declarative (non) compliance is the best predictor of (un)controlled hypertension among the evaluated parameters, followed by precarious financial/socioeconomic status. |
