| Abstract | CILJ ISTRAŽIVANJA: Analizirati postnatalni rast makrosomne novorođenčadi zdravih majki i procijeniti utjecaj spola djeteta, starosti i obrazovanja roditelja i pariteta majke na ishod porođajne mase novorođenčeta.
MATERIJALI I METODE: Retrospektivno je pregledana medicinska dokumentacija djece u specijalističkoj pedijatrijskoj ordinaciji doc. prim. dr. sc. Irene Bralić, dr. med. u Trogiru. U istraživanje su uključena sva djeca rođena u razdoblju od 1. siječnja 2008. do 31. prosinca 2016., a praćena su do 8. svibnja 2019. godine. Uzeti su podatci porođajne mase i duljine, opsega glave, gestacijske dobi, dijagnoze s neonatologije, Apgar indeks u 1. minuti, sva antropometrijska mjerenja provedena tijekom sistematskih pregleda i/ili cijepljenja, starost majke i oca, godine obrazovanja roditelja te broj braće i sestara. Izračunate su vrijednosti ITM i PI te uspoređene sa standardnim vrijednostima.
REZULTATI: Od ukupno 839 djece, bilo je 127 djece porođajne mase 4000 g i više, odnosno 15,1%. Od ukupno 422 dječaka, bilo je 19% (n = 80) s porođajnom masom 4000 g i više, a od 417 djevojčica makrosomnih je bilo 11,3% (n = 47). U skupini makrosomne djece bilo je 63% dječaka i 37% djevojčica (p = 0,003). Gledajući godine školovanja majki uočena je statistički značajna razlika majki makrosomne novorođenčadi i majki novorođenčadi PM <4000 g (p = 0,035). Srednja vrijednost PI makrosomne novorođenčadi iznosi 2,85 g/cm3 ± 0,24 SD, a u novorođenčadi PM manje od 4000 g 2,67 ± 0,25 SD (p <0,001). Vrijednostima iznad 90. centile pripada 28,8% makrosomne novorođenčadi u odnosu na 7,36% novorođenčadi PM manje od 4000 g (p <0,001). 65,9% makrosomne djece ima ITM do 85. centile, prekomjernu tjelesnu težinu ima 19,9%, a pretilo je 14,3%. Više je pretilih dječaka u odnosu na djevojčice, 15,8% dječaka u odnosu na 11,6% djevojčica. Raspodjelom makrosomne djece prema standardnim vrijednostima ITM po centilama prema dobi, uočena je značajna razlika (p <0,001). S godinu dana, bilo je 15,5% djece prekomjerne tjelesne mase i 8,9% pretilih. Najviše makrosomne djece prekomjerne tjelesne mase bilo je u dobi od 4 godine, njih 30,9%, a pretilih iste dobi 32,9%.
ZAKLJUČCI: Učestalost makrosomije iznosio je 15,1%. Muški spol je pozitivan prediktor makrosomije. Obrazovanje majke imalo je utjecaja na porođajnu masu novorođenčeta. Makrosomna novorođenčad imala je veći rizik za razvoj pretilosti u predškolskoj dobi. |
| Abstract (english) | OBJECTIVES: To analyse postnatal growth of macrosomic newborns of healthy mothers and to assess the impact of baby gender, parental age, education and mother’s parity on the outcome of birth weight.
PATIENTS AND METHODS: Children’s medical documentation was retrospectively examined in paediatric specialist office of doc. prim. dr.sc. Irena Bralić, dr. med. in Trogir. Children included in this study were born between January 1, 2008 and December 31, 2016, and were monitored till May 8, 2019. Following data were collected: birth weight and length, head circumference, gestational age, neonatal diagnosis, Apgar score at 1 minute, all anthropometric measurements taken during general medical examination and/or vaccination, parental age and years of education, number of brothers and sisters. Body Mass Index (BMI) and Ponderal Index (PI) were calculated and compared to standard values.
RESULTS: Of total 839 children, 127 children had birth weight 4000 g and more, that is 15.1%. From 422 boys, 19% (n = 80) had birth weight 4000 g and more, and from 417 girls, 11.3% (n = 47) were macrosomic. In macrosomic group, 63% of them were boys and 37% girls (p = 0.003). When examining mother’s education level, a statistically notable dissimilarity was detected between mothers of macrosomic newborns and mothers of newborns birth weight <4000 g (p = 0.035). The average PI value of macrosomic newborns is 2.85 g/cm3 ± 0.24 SD whereas in newborns with birth weight less than 4000 g the value is 2.67 ± 0,25 SD (p <0.001). The values above the 90th percentile belong to 28.8% macrosomic newborns, in comparison to 7.36% of newborns with birth weight less than 4000 g (p <0.001). 65.9% of macrosomic children has BMI up to the 85th percentile, 19.9% is overwieght and 14.3% obese. Boys are more obese than girls, 15.8% of boys in comparison to 11.6% of girls. In distribution of macrosomic children according to standard BMI values of percentiles by age, a considerable difference was noticed (p <0.001). There were 15.5% of one year olds that were overweight while 8.9% were obese. Majority of overweight macrosomic children were at the age of 4, 30.9% of them and 32.9% of obese children were the same age.
CONCLUSIONS: 15.1% of children were macrosomic. Male gender was positive predictor of macrosomia. Mother’s education level had influence on birth weight. Macrosomic newborns had more risk of obesity in preschool age. |
