| Abstract | Ciljevi: Istražiti modalitet dovršenja trudnoće i/ili porođaja nakon prethodnog carskog reza te utvrditi povezanost biranog načina s obilježjima majki (paritet, gestacijski dijabetes, preeklampsija), novorođenčadi (spol, tjelesna masa i duljina, makrosomija, APGAR ocjena vitalnosti, vrijednost pH krvi iz pupkovine) i trudnoća (dob trudnoće u trenutku porođaja, jednoplodove, višeplodove). Analizirati indikacije elektivnog ponovljenog carskog reza, sudjelovanje pojedinih liječnika u navedenim operacijama te raspodjelu njihovog obavljanja prema danima u tjednu.
Materijali i metode: U istraživanje su uključene sve trudnice s carskim rezom u anamnezi koje su rodile u Klinici za ženske bolesti i porode KBC-a Split (Klinika) od 1. siječnja do 31. prosinca 2018. godine. Uvidom u Rađaonski protokol i Operacijski program Klinike dobiveni su podaci o paritetu i prethodnim carskim rezovima, postojanju dijagnoze gestacijskog dijabetesa i preeklampsije, porođajnoj masi i duljini novorođenčadi, spolu, makrosomiji, APGAR ocjeni vitalnosti, vrijednosti pH krvi iz pupkovine, dobi trudnoće u trenutku porođaja i višeplodovim trudnoćama. Za usporedbu podataka između istraživanih skupina korišteni su Studentov t-test i hi-kvadrat test, ovisno o analiziranim varijablama.
Rezultati: U Klinici je tijekom 2018. godine zabilježeno 4398 porođaja. Od toga je evidentiran 451 (10,25%) porođaj nakon prethodnog carskog reza. Jedna trećina je uspješno dovršena vaginalnim putem (147; 32,59%), a u 304 slučaja je ponovljen carski rez (67,41%). Podjednako je bilo elektivnih i hitnih ponovljenih carskih rezova (151; 49,67% vs.153; 50,33%). Hitni i elektivni ponovljeni carski rez su bili statistički značajno češće indicirani u drugorotki u odnosu na višerotke (P=0,002). Elektivni ponovljeni carski rez nije bio statistički značajno učestaliji način dovršenja blizanačkih (P=0,51) ni makrosomnih trudnoća (P=0,36). Novođenčad iz skupine elektivnog ponovljenog carskog reza je imala veću porođajnu masu za nešto manje od dvjesto grama (P=0,007). Niska APGAR ocjena vitalnosti je bila znatno učestalija u skupini hitnog ponovljenog carskog reza (P=0,008). Prosječna dob trudnoće se značajno razlikovala između analiziranih skupina (P=0,02), kao i učestalost prijevremenih porođaja koja je bila veća kod hitnih ponovljenih carskih rezova (P<0,001). U skupinama vaginalnog porođaja nakon carskog reza i hitnog ponovljenog carskog reza odnos drugorotki i višerotki je bio statistički značajan (P<0,001). Udio prijevremenih porođaja, blizanačkih trudnoća, makrosomije, gestacijskog dijabetesa, niske pH vrijednosti krvi i APGAR ocjene vitalnosti nije bio veći u skupini hitnog ponovljenog carskog reza. Preeklampsija je bila češća dijagnoza u rodilja koje su rodile hitnim ponovljenim carskim rezom (P=0,015). Nije dokazana razlika u porođajnoj masi novorođenčadi, kao ni u prosječnom trajanju trudnoće između ovih dvaju skupina. Najčešće indikacije elektivnog ponovljenog carskog reza su bile makrosomija (25,5%) i dva prethodna carska reza (23,18%).
Zaključak: Učestalost elektivnog i hitnog ponovljenog carskog reza je podjednaka. Polovina indikacija elektivnog ponovljenog carskog reza odnosi se na makrosomiju i dva prethodna carska reza. Drugorotke češće rađaju elektivnim i hitnim ponovljenim carskim rezom, nego višerotke. Prosječna tjelesna masa novorođenčadi je veća u skupini elektivnog ponovljenog carskog reza. Prosječna dob trudnoće u skupini hitnog ponovljenog carskog reza je kraća, a učestalost prijevremenih porođaja je veća. Niska APGAR ocjena vitalnosti je češća nakon porođaja hitnim ponovljenim carskim rezom. Vaginalni porođaj nakon carskog reza i hitni ponovljeni carski rez nisu pokazali statistički značajne razlike, osim u slučaju preeklampsije koja je bila češći nalaz u hitnom ponovljenom carskom rezu. |
| Abstract (english) | Objectives: To explore the mode of birth after previous cesarean section and to determine the connection of the selected mode with maternal (parity, gestational diabetes, preeclampsia), fetal (sex, birth weight and length, macrosomia, APGAR score, pH value of the umbilical arterial blood) and pregnancy features (gestational age at birth, singleton or multiple pregnancy). Secondary objectives are to identify indications of elective repeat cesarean section, doctors' participation in these operations and distribution of operation planning sorted by days of the week.
Patients and methods: This study included all pregnant women with history of previous cesarean section delivery who gave birth at the University Hospital of Split (Clinic) in the period from January 1st, 2018 till December 31st, 2018. Clinical data about parity, previous cesarean section, diagnosis of gestational diabetes and preeclampsia, fetal birth weight and lenght, sex, macrosomia, APGAR score, pH value of the umbilical arterial blood, gestational age at birth and multiple pregnancies were obtained from the medical documentation. For comparison of data between the investigated groups, Student's t-test and chi-squared test were used, depending on the analyzed variables.
Results: In our Clinic, 4398 births were recorded during 2018. Of those, 451 (10,25%) births were noted after previous cesarean section. Vaginal delivery was successfully completed in 147 (32,59%) cases and 304 underwent repeat cesarean delivery (67,41%). Elective and emergency repeat cesarean deliveries occured equally often (151; 49,67% vs.153; 50,33%). Elective and emergency repeat cesarean section were statistically more often indicated in primigravid than multigravid women. Elective repeat cesarean section was not significantly more frequent mode of delivery neither in macrosomic (P=0,51) nor twin pregnancies (P=0,36). Newborns in elective repeat cesarean section group had higher birth weight of about 200g (P=0,007). Low APGAR score was more frequent in the emergency repeat cesarean section group (P=0,008). Mean gestational age in which cesarean section was done had a significant difference between analyzed groups (P=0,02), as well as the indicence of preterm deliveries which was greater in the emergency repeat cesarean section group (P<0,001). In the vaginal birth after cesarean section and the emergency repeat cesarean section groups the ratio between primigravid and multigravid women was statistically significant (P<0,001). The proportion of preterm deliveries, twin pregnancies, macrosomia, gestational diabetes, lower pH value of the umbilical arterial blood and low APGAR vitality score were not higher in the emergency repeat cesarean delivery. Preeclampsia was more often diagnosis in the emergency repeat cesarean section group (P=0,015). There was no difference in the birth weight nor in the average duration of pregnancy between these two groups. The most frequent indications of elective repeat cesarean section were macrosomia (25,5%) and two previous cesarean sections (23,18%).
Conclusion: Incidence of elective and emergency repeat cesarean section is equal. The commonest indications of elective repeat cesarean section refers to macrosomia, followed by two previous cesarean sections. Elective and emergency repeat cesarean cestion is more often in primigravid than multigravid women. Newborns in elective repeat cesarean section group have higher average birth weight. Gestational age is, in average, shorter in the emergency repeat cesarean section group and preterm delivery is more often. Low APGAR score is more often in the emergency repeat cesarean section group. Vaginal birth after cesarean section and emergency repeat cesarean section have no statistically significant differences, except in the case od preeclampsia which is more common in the emergency repeat cesarean section group. |
