Cilj istraživanja: Cilj je istraživanja ispitati koliki utjecaj edukacija iz područja gerontologije ima na formiranje stavova studenata prema osobama starije životne dobi i prema procesu starenja. Osim edukacije iz gerontologije, ispitali smo koliko demografski čimbenici (spol, dob, boravište), različiti edukativni sadržaji kojima su studenti bili izloženi i suživot s osobama starije dobi utječu na formiranje stava studenta prema starenju i starijoj životnoj dobi. Ispitanici i metode: Istraživanje je obuhvatilo studente Sveučilišta u Splitu, a istraživanju je pristupilo njih 301. Najveći broj studenata je na studijskim programima Pomorskog fakulteta, kojih je 153. Istraživanju je pristupilo 148 studenata Medicinskog fakulteta. Studenata koji su imali edukaciju iz gerontologije bilo je 45, a 265 nije imalo nikakav oblik edukacije iz gerontologije. Podaci su dobiveni anketnim upitnikom koji se sastoji od 3 dijela, i to dijela koji se odnosi na sociodemografska obilježja, dio kojima se ispituje odnos prema starijim osobama (Kogan ljestvica), te testa znanja (Palmer upitnik). Rezultati: Postoje razlike u percepciji prema starenju i starim osobama među skupinama studenata s obzirom na različitost edukativnih sadržaja iz gerontologije. Čimbenici kao što su demografski čimbenici, obrazovni čimbenici, različiti edukativni sadržaji kojima su studenti bili izloženi te suživot s osobama starije dobi značajno utječu na percepciju o starenju i starijoj životoj dobi kod studenata. Percepcija studenata Medicinskog fakulteta, različitih smjerova, općenito je pozitivnija u odnosu na ispitanike Pomorskog fakulteta. Zaključci: Postojanje edukativnog sadržaja iz gerontologije utječe na formiranje stava o starenju i starijoj životnoj dobi među studentima te bi s, obzirom na demografske promjene u društvu, trebalo prilagoditi edukacijske programe ka smanjenoj stigmatizaciji osoba treće životne dobi.