Naslov Prehrana institucionaliziranih osoba starije dobi Naslov (engleski) Nutrition of institutionalized elderly people Autor Antonia Koštić Mentor Tea Bilušić (mentor)Član povjerenstva Vedrana Čikeš Čulić (predsjednik povjerenstva)Član povjerenstva Franko Burčul (član povjerenstva)Član povjerenstva Tea Bilušić (član povjerenstva)Ustanova koja je dodijelila Sveučilište u Splitu Datum i država obrane 2020-09-25, Hrvatska Znanstveno / umjetničko BIOMEDICINA I ZDRAVSTVO Sažetak Cilj istraživanja: Svrha istraživanja je pregledom znanstvene literature osvijestiti problem starenja populacije u Republici Hrvatskoj i pojasniti utjecaj prehrane na proces starenja. Također, cilj je procijeniti nutritivni status štićenika domova za starije osobe zajedno s usporedbom rezultata neinstitucionaliziranih starijih pojedinaca i naposljetku upozoriti na neprepoznati problem malnutricije kod zrelije dobi.
Materijal i metode: Alat „DETERMINE checklist“ je bio osnova ispitivanja procjene nutritivnog rizika institucionaliziranih osoba starijih od 70 godina. U ispitivanju je sudjelovalo 90 osoba od kojih je 28 pripadnika muškog spola (31,11%), a 62 ispitanika ženskog spola (68,89%). Istraživanju su pridonijeli „Dom za starije osobe Maksimir“ (7 ispitanika) i „Dom za starije osobe Park“ (3 ispitanika) iz Zagreba, a iz Splita „Dom za starije i nemoćne osobe Split“ (50 ispitanika) i „Dom za starije i nemoćne Lovret“ (30 ispitanika).
Rezultati: Zaključni rezultati upućuju na to da je gotovo jedna trećina osoba u domovima za starije osobe dobrog nutritivnog zdravlja (30%), dok je većina štićenika pod prehrambenim rizikom (35,56% pod umjerenim, a 34,44% pod visokim nutritivnim rizikom). Potvrdni odgovori na pitanja koja su najviše pridonijela nutritivnom riziku kod institucionaliziranih osoba su: „Osoba nije uvijek u adekvatnom tjelesnom stanju za odlazak u kupovinu, kuhanje ili hranjenje“ (53.33% ispitanika), „Prisutna je bolest ili stanje koje utječe na količinu hrane koju osoba jede“ (33,33% ispitanika), „Osoba je nenamjerno izgubila ili dobila 5 kg u posljednjih 6 mjeseci“ (32.22% ispitanika), „Osoba ima problema sa zubima ili u usnoj šupljini što otežava unos hrane“ (18.89% ispitanika) i „Osoba jede vrlo malo voća, povrća ili mliječnih proizvoda“ (13,33% ispitanika).
Zaključci: Iz usporedbe rezultata nutritivnog testa institucionaliziranih i neinstitucionaliziranih ispitanika, može se zaključiti da znatno bolje rezultate imaju ispitanici starije dobi koji žive sami ili s obitelji u odnosu na ispitanike koji su korisnici domova za starije osobe. Ukazujući na problem starenja populacije u Republici Hrvatskoj, a time i na povećanje broja osoba starije dobi potrebno je naglasiti što bolju organiziranost njihove skrbi: povećati kapacitet, prilagoditi prehranu i individualnu skrb u suradnji s stručnim osobljem. Usklađivanjem prehrane sa sveukupnim stanjem osobe starije dobi, rezultiralo bi dobrim nutritivnim statusom i boljim općim zdravstvenim ishodom.
Sažetak (engleski) Objectives: The aim of research is to rise awareness about Croatian elderly population and to clarify the impact of nutrition on the aging process by reviewing recent scientific literature. Moreover, the goal is to assess the nutritional status in nursing home population as well as to compare obtained results with the results of the study on elderly non-institutionalized population. The final goal was to highlight the problem of unrecognized malnutrition in elderly people.
Material and methods: The tool used for the nutrition risk assessment of institutionalized elderly population over 70 was “DETERMINE checklist”. In total, 90 people participated in this study (28 were males (31.11%), and 62 were females (68.89%). Following nursing homes participated in this study: “Dom za starije osobe Maksimir” (7 examinees) and “Dom za starije osobe Park” (3 examinees) from Zagreb. “Dom za starije i nemoćne osobe Split” (50 examinees) and “Dom za starije i nemoćne Lovret” (30 examinees) from Split.
Results: The final results indicate that almost one third of population in nursing homes have a good nutritional status (30%), while most residents are at nutritional risk (35.56% at moderate and 34.44% at high nutritional risk). Affirmative answers to the questions that are considered as indicators of the nutritional risk of institutionalized elderly population are: “I am not always physically able to shop, cook and/or feed myself.” (53.33% of examinees), “I have an illness or condition that made me change the type and/or amount of food I eat.”(33.33% of examinees), “Without wanting to, I have lost or gained 10 kilograms in the last 6 months.”(32.22% of examinees), “I have dental problems that cause eating difficult.”(18.89% of examinees) and “I eat very few fruits or vegetables or milk products.” (13.33% of examinees).
Conclusions: From a comparison of the nutritional test results of institutionalized and non-institutionalized elderly population, it can be concluded that significantly better results are obtained by elderly population living alone or with a family compared to the respondents who are users of nursing homes. Pointing out the problem of population aging in the Republic of Croatia, and thus the increase in the number of elderly people, it is necessary to emphasize the best possible organization of their care: increase capacity, improve nutritional status and individual care under supervision of professional staff. Planning optimal meals for elderly population would result in adequate nutritional status and a better healthy status.
Ključne riječi
Prehrambena fiziologija starijih osoba
Institucionalizacija
Nutritivni status
Pothranjenost
Ključne riječi (engleski)
Elder Nutritional Physiological Phenomena
Institutionalization
Nutritional Status
Malnutrition
Jezik hrvatski URN:NBN urn:nbn:hr:171:038889 Studijski program Naziv: Farmacija Vrsta resursa Tekst Način izrade datoteke Izvorno digitalna Prava pristupa Otvoreni pristup Uvjeti korištenja Datum i vrijeme pohrane 2020-12-03 13:37:22
