| Naslov | KAWASAKIJEV SINDROM : KLINIČKA SLIKA I LIJEČENJE BOLESNIKA LIJEČENIH U KBC SPLIT U RAZDOBLJU 1995. - 2013. |
| Autor | Marija Plazibat |
| Voditelj/Mentor | Ivo Ivić (mentor)
|
| Sažetak rada | Ciljevi: Cilj ovog istraživanja bio je prikupiti podatke o kliničkoj slici, liječenju i ishodu bolesnika liječenih pod dijagnozom Kawasakijeva sindroma u KBC Split u razdoblju od 1995. - 2013. i usporediti ih sa podatcim iz literature.
Ustroj istraživanja: Ova studija je opažajno-presječno istraživanje. Podatci su prikupljeni na Klinici za dječje bolesti i Klinici za infektologiju Kliničkog bolničkog centra Split. Analizirane dob ,spol, svi karakteristične kliničke simptomi labaratorijski nalazi, nalaze transtorakalnog ultrazvučnog pregled srca, terapija i ishod liječenja. Podaci su obrađeni metodama deskriptivne statistike i prikazani tablično i grafički.
Rezultati: U promatranom razdoblju 20 djece je liječeno s dijegnozom ove bolesti. Incidencija u Kawasakijeve SD županiji bila je 2.8/100 000 dijece mlađe od pet godina i 2.2 /100 000 dijece mlađe do deset godina.Omjer medju spolovima bio je 1:1. Prosječna starost bolesnika bila je 4.4 godine,a 65% bolesnika imalo je pet ili manje godina. Primjenom odgovarajuće terapije svi su pacijenti uspješno izliječni i ni u jednog nije bilo klinički značajnih kardiovaskularnih komplikacija.Gotovo svi pacijenti ispunjavali su kriterije za postavljanje dijagoze,samo je jedna pacijetica hospitalizirana pod dijagnozom atipičnog Kawasakijeva sindroma.
Zaključci: U razdoblju od 1995. - 2013. godine liječeno je ukupno 20 djece s Kawasakijevim sindromom. Incidencija ove bolesti u promatranom razdoblju u Splitsko-Dalmatinskoj županiji bila je 2.8/100000 djece mlađe od pet godina, a 2.2/100 000 dijece mlađe od deset godina, što je višestruko manje nego u drugim zemljama s pretežno bjelačkom populacijom. Većina naših bolesnika (95%) dobila je terapiju unutar 10 dana od početka bolesti i u nijednog nisu nađene kardiovaskularne poslijedice karakteristične za ovu bolest. Većina bolesnika (95%) ispunjavala je kriterije za postavljanje dijagnoze. Samo jedan bolesnik imao je atipični Kawasakijev sindrom što je zantno ispod očekivanog broja, te ostavlja mogućnost da se atipični Kawasakijev sindrom prepoznaje u znatno manjem broju od stvarnog. |
| Ključne riječi | Mukokutani limofoglandularni sindrom |
| Naslov na drugom jeziku (engleski) | KAWASAKI SYNDROME : CLINICAL SYMPTOMS AND TREATMENT OF PATIENTS IN THE CLINICAL HOSPITAL CENTRE SPLIT IN THE PERIOD FROM 1995 TO 2013 |
| Ustanova koja je dodijelila akademski/stručni stupanj | Sveučilište u Splitu
Medicinski fakultet |
| Mjesto | Split |
| Država obrane | Hrvatska |
| Znanstveno područje, polje, grana | BIOMEDICINA I ZDRAVSTVO
Kliničke medicinske znanosti
Interna medicina
|
| Vrsta studija | sveučilišni |
| Stupanj | integrirani preddiplomski i diplomski |
| Naziv studijskog programa | Medicina |
| Akademski / stručni naziv | doktor/doktorica medicine |
| Kratica akademskog / stručnog naziva | dr. med. |
| Vrsta rada | diplomski rad |
| Jezik | hrvatski |
| Datum obrane | 2014 |
| Sažetak rada na drugom jeziku (engleski) | Objectives: This research was aimed at gathering data on clinical features, treatment and outcome of patients diagnosed with Kawasaki syndrome in the Clinical Hospital Centre Split (KBC Split) within the period from 1995 to 2013 and compare them with the existing literature.
Materials and methods: This research was conducted as an observational cross-sectional study. The data were gathered at the Clinic for Child Diseases and Clinic for Infectiology of the Clinical Hospital Centre Split (KBC Split). Age, gender, characteristic clinical symptoms, laboratory test results, transthoracic echochardiography findings, therapy and outcomes were analysed. The data were processed using descriptive statistics methods and subsequently presented in tables and graphs.
Results: Twenty children with this diagnosis were treated within the given period of time. The incidence of Kawasaki syndrome in the County Split-Dalmatia was 2.8/100 000 children under the age of five and 2.2 /100 000 children under the age of ten. Gender ratio was 1:1. The average age of patients was 4.4, and 65% of all the patients were under the age of five. After conducting the adequate therapy all of the patients were successfully cured and none of them had any clinically significant cardiovascular complications. All of them met the criteria to make the diagnosis, except for one patient, who was diagnosed with atypical Kawasaki syndrome.
Conclusions: Within the period from 1995 to 2013 twenty children were diagnosed with Kawasaki syndrome. The incidence of this disease in the County Split-Dalmatia was 2.8/100 000 children under the age of five and 2.2 /100 000 children under the age of ten, which is significantly below the figures registered in other countries with predominantly Caucasian population. Majority of our patients were treated within ten days from the first occurrence of the disease and none of them suffered any cardiovascular consequences typical for this illness. Vast majority of the patients (95%) met the criteria to make the diagnosis. Only one patient was diagnosed with atypical Kawasaki syndrome, which is significantly under the expected figures and leads to conclusion that atypical Kawasaki syndrome may not be recognized as often as the real one. |
| Ključne riječi na drugom jeziku (engleski) | Mucocutaneous Lymph Node Syndrome |
| Vrsta resursa | tekst |
| Prava pristupa | Rad dostupan samo djelatnicima i studentima matične ustanove |
| Uvjeti korištenja rada |  |
| URN:NBN | https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:171:478043 |
