Cilj: Utvrditi postoje li promjene u ponašanju, raspoloženju i navikama spavanja tijekom pandemije uzrokovane virusom SARS-CoV-2 ovisno o dobi i spolu te analizirati stavove o cijepljenju. Ispitanici i metode: Tijekom dva mjeseca (26.veljače – 26. travnja 2021.) pandemije COVID-19, 636 osoba (od kojih je 74% žena) je ispunilo online upitnik poslan putem društvenih mreža do ispitanika.Većina ispitanika je u vrijeme karantene boravila na području Hrvatske (62,26%), Bosne i Hercegovine (29,72%) i Njemačke (6,92%) te je uključen i po jedan ispitanik iz Velike Britanije, Irske, Ukrajine, Slovenije, Makedonije, SAD-a i Australije. Dob nije bila kriterij isključenja pa najmlađi ispitanik ima 12, a najstariji 78 godina. Od njih se tražilo da prosljeđuju link svojim kontaktima (metoda snježne grude). Prikupljeni su demografski podaci, podaci o stavovima o cijepljenju te podaci o promjenama ponašanja, raspoloženja, navikama spavanja prije i tijekom karantene. Rezultati: Ispitanici ne konzumiraju značajno više cigareta, kave i alkohola tijekom pandemije. S druge strane, kraće vježbaju te značajno više vremena provode na društvenim mrežama tijekom pandemije (P<0,001). Žene i osobe iznad 30 godina se više pridržavaju mjera pandemije. Nešto veću sklonost cijepljenju pokazuju muškarci u odnosu na žene, te osobe starije od 30 godina u odnosu na mlađe od 30 godina.Sklonost lošijem raspoloženju tijekom pandemije više pokazuju žene i osobe mlađe od 30 godina (P<0,001).Ispitanici kasnije liježu i kasnije se ustaju tijekom karantene. Kod žena i osoba mlađih od 30 godina se bilježe veće poteškoće pri usnivanju i učestalija prisutnost nesanice (P<0,001). Zaključak: Obzirom da su se navike ljudi tijekom karantene uglavnom pogoršale i još je više sjedilački način života došao do izražaja, nužno je promovirati prednosti redovite tjelesne aktivnosti, brige o mentalnom zdravlju te važnosti kvalitete sna kako bi sa što manje negativnih dugoročnih posljedica prošli kroz ovo osjetljivo razdoblje.