| Sažetak | Aim: The aim of this study was to try to identify differences between the characteristics and biomarkers in patients with HF. Furthermore, to explore if these differences could be used as an early indication as to whom an early application of ventilatory support would benefit the most.
Methods: We did a retrospective study analyzing characteristics and biomarkers in patients with a primary diagnosis of heart failure, that were admitted to the hospitals in Firule and Križine in Split, during the year of 2020. We scanned the hospitals registries for patients falling into our inclusion and exclusion criteria, subdividing them into categorical groups and further analyzing numerical values that were pertinent and of interest to our study. The categorical and numerical groups were statistically analyzed with the program SPSS.
Results: The mean age for the patients was 76 years (SD±10 years) with a span from 43 years to 95 years. The patients selected showed a gender distribution of 46 (43%) being women and 62 (57%) being men. The control group showed a slightly lower number of comorbidities compared to the focus group, which was three and four, respectively. The control group consisted of 76 (70%) patients, while the focus group that received ventilatory support consisted of 32 (30%) patients. The endpoints were defined as in-hospital deaths and reached a value of 27.8% in total, were the focus group showed higher mortality in comparison to the control group that did not receive ventilatory support, which was around 66% and 12% respectively. The variables age, length of stay in the hospital, creatinine (micromoles/L), AST (IU/L) ALT (IU/L), CRP (mg/L), sodium (mmol/L), chloride (mmol/L), hs-cTnT (pg/mL), NT-proBNP (pmol/L) and number of comorbidities all showed to be statistically significant between the control group and the group that got mechanical ventilatory support (p<0.05). The two variables that did not show any statistically significant values were potassium (mmol/L) and LVEF (%).
Conclusion: The study sample was too small to determine if the biomarkers and characteristics measured and seen in patients could be used for an early beneficial prediction of ventilatory support. As almost all the parameters analyzed, except for potassium and LVEF, showed to be significant between the focus group and the control group meant that not one nor more than one parameter could be used alone or in conjunction with each other for an early prediction as to whom a ventilatory support would benefit the most. |
| Sažetak (hrvatski) | Cilj: Cilj ove studije bio je pokušati otkiriti moguće razlike kod bolesnika sa zatajivanjem srca obzirom na obilježja i biomarkere. Nadalje, istraživanje ovih razlika, moglo bi se koristiti kao rani indikator za procjenu potrebe kome će rana primjena mehaničke ventilacije donjeti najveću korist.
Metode: Izvršena je retrospektivna studija kako bi analizirali obilježja i biomarkere u bolesnika sa primarnom dijagnozom zatajivanja srca koji su zaprimljeni u KBC Split (lokalitet Firule i Križine) tijekom 2020. godine. Istraživani su podaci iz Registra pacijenata sa zatajivanjem srca kako bi analizirali pacijente prema zadatim uključnim i isključnim kriterijima, svrstavajući ih prema odabranim skupinama, te kako bi analizirali numeričke vrijednosti koji su važne i od interesa za našu studiju. Katagoričke i numeričke grupe analizirane su statistički prema programu SPSS.
Rezultati: Srednja dob bolesnika iznosila je 76 godina (SD±10 godina) sa rasponom od 43 do 95 godina. Odabrani pacijenti imali su sljedeću spolnu distribuciju: 46 (43%) su bile žene i 62 (57%) muškarci. Kontrolna skupina je imala malo niži broj komorbiditeta u usporedbi s ciljnom skupinom, što je iznosilo 3 i 4, usporedno. Kontrolna grupa se sastojala od 76 (70%) pacijenata, dok se ciljna grupa, koja je bila na mehaničkoj ventilaciji, sastojala od 32 (30%) pacijenta. Definirani ciljevi bili su bolnička smrtnost koja je iznosila ukupno 27,8%, dok je ciljna skupina pokazla veći mortalitet u usporedbi sa kontrolnom skupinom koja nije bila na mehaničkoj ventilaciji, što je iznosilo 66% i 12%. Varijable dob, dužina boravka u bolnici, kreatinin (mikromoli/ L), AST (IU/L) ALT (IU/L), CRP (mg/L), natrij (mmol/L), kloridi (mmol/L), hs-cTnT (pg/mL), NT-proBNP (pmol/L) i broj komorbiditeta, svi pokazuju statistički značajnu razliku između kontrolne skupine i grupe koja je bila na mehaničkoj ventilaciji (p<0,05). Dvije varijable koje nisu pokazale statističku signifikantnost bile su kalij (mmol/L) i LVEF (%).
Zaključak: Studijska grupa je bila premala kako bi se odredilo da li bi se mjereni biomarkeri i karakteristike naših pacijenata mogli upotrebljavati za rano-pravovremeno predviđanje potrebe za mehaničkom potporom.Gotovo svi analizirani parametri, osim kalija i LVEF, pokazali su značajne vrijednosti, ukoliko se usporedi promatrana skupina s mehaničkom ventilacijom i kontrolna, što govori u prilog tome da se ne samo jedan već više paramatra mogu koristiti, pojedinačno ili zajedno, za rano otkrivanje kome će mehanička potpora najviše pomoći. |
