Cilj istraživanja: Poznato je kako bolesnici s kroničnom bubrežnom bolesti (KBB) i bolesnici liječeni hemodijalizom pate od brojnih patoloških promjena u usnoj šupljini koje pridonose već uvelike narušenoj kvaliteti života povezanoj sa zdravljem ovih bolesnika. Nadalje, neke sistemske komplikacije bolesnika s KBB, poput kardiovaskularnih bolesti i proteinsko energetske pothranjenosti (PEP) povezuju se s bakterijskom infekcijom iz usne šupljine, posebice iz parodontnih tkiva, a mogle bi biti smanjene adekvatnom oralnom higijenom. Glavni fokus ovog istraživanja bio je promotriti postoje li razlike u kvaliteti života povezanoj s oralnim zdravljem te istražiti postoje li razlike u oralno higijenskim navikama između bolesnika s KBB i bolesnika liječenih peritonejskom dijalizom (PD). Nadalje, cilj istraživanja bio je promotriti postoje li navedene razlike s obzirom na postojanje šećerne bolesti (ŠB) u bolesnika s KBB i bolesnika liječenih PD kao i istražiti povezanost oralno higijenskih navika sa sastavom tijela u navedenim skupinama ispitanika. Materijali i metode: U istraživanje je uključeno ukupno 57 bolesnika; 35 bolesnika s KBB (medijan dobi 66 (IQR 17,5), 23 (65,71%) muškarca i 12 (34,29 %) žena) te 22 bolesnika liječena PD (medijan dobi 57 godina (IQR 23,5), 11 (50%) muškaraca i 11 (50%) žena). Za sve ispitanike zabilježeni su dob bolesnika (godine), spol bolesnika, navike pušenja, postojanje ŠB, biokemijski pokazatelji uključujući serumske vrijednosti ureje (mmol/L), kreatinina (μmol/L), hemoglobina (g/L), albumina (g/L), C-reaktvnog proteina (mg/L), kalija (mmol/L), kalcija (mmol/L), fosfora (mmol/L), triglicerida (mmol/L), kolesterola-ukupnog (mmol/L), LDL-a (eng. low-density lipoprotein ) (mmol/L) i urata (μmol/L), izračunata razina glomerularne filtracije (GF) i određen sastav tijela uključujući masno tkivo (kg), masno tkivo (%), visceralna pretilost (kg), mišićna masa (kg), skeletna mišićna masa (kg), skeletna mišićna masa (%). Uz navedeno, zabilježene su oralno higijenske navike koje uključuju plak (%), krvarenje pri sondiranju (%), učestalost pranja zubi, sredstva za održavanje oralne higijene te prisutnost ili odsutnost krvarenja prilikom četkanja i neugodnog zadaha. Nadalje, kvaliteta života povezana s oralnim zdravljem procijenjena je pomoću Oral Health Impact Profile-14 (OHIP-14) upitnika. Za procjenu sastava tijela koristilo se Tanita MC780 Multi Frequency segmentni analizator sastav tijela. Rezultati: Nije bilo statistički značajne razlike u oralno higijenskim navikama niti u kvaliteti života povezanoj s oralnim zdravljem između bolesnika s KBB i bolesnika liječenih PD. Analizom razlike u ispitivanim parametrima u bolesnika s KBB s obzirom na postojanje ŠB, pokazalo se kako su bolesnici sa ŠB imali statistički značajno veću količinu mišićnog tkiva izraženog u kilogramima (P=0,026) u usporedbi s onim bolesnicima koji nisu imali ŠB. Analizirajući kvalitetu života vezanu uz oralno zdravlje pomoću OHIP upitnika rezultati ukazuju kako su se oni bolesnici sa ŠB statistički značajno manje žalili na neugodan okus izazvan problemima sa zubima, čeljustima ili s protetskim radom (P=0,029). Nadalje, pokazalo se kako je na razini statističke značajnosti više bolesnika s KBB osjećalo tjeskobu zbog problema sa zubima, ustima, čeljustima ili zbog protetskog rada nego li bolesnika liječenih PD (P=0,050). Također, bolesnici s KBB su imali statistički značajno višu vrijednost ukupnog zbroja OHIP upitnika (lošiju kvalitetu života vezanu uz oralno zdravlje) u usporedbi s bolesnicima liječenim PD (P= 0,026). Nadalje, u skupini ispitanika s KBB rezultati ukazuju na statistički značajnu pozitivnu povezanost između ukupnog OHIP zbroja i kolesterola (r=0,43, P=0,044) te oralno higijenskih navika; nađena je statistički značajna pozitivna povezanost između ukupnog zbroja OHIP upitnika s učestalošću uporabe čačkalica (r=0,38, P=0,025), epizodama krvarenja prilikom četkanja (r=0,37, P=0,028) te neugodnog zadaha (r=0,38, P=0,024). U skupini bolesnika liječenih PD nađena je statistički značajna negativna povezanost između ukupnog OHIP zbroja i količine mišićnog tkiva izraženog u kilogramima (r=-0,53, P=0,016). Rezultati ukazuju kako kod bolesnika s KBB koji nisu imali ŠB postoji statistički značajna pozitivna povezanost između zbroja OHIP upitnika s učestalosti uporabe čačkalica (r=0,50, P=0,026) te krvarenjem prilikom četkanja (r=0,54, P=0,015). Također, nađena je i statistički negativna povezanost između učestalosti uporabe vodice za usta i OHIP zbroja (r=0,47, P=0,034). Analizirajući povezanost oralno higijenskih navika sa sastavom tijela, rezultati istraživanja ukazuju na statistički značajnu pozitivnu povezanost između postotka masnog tkiva i učestalosti krvarenja prilikom četkanja zubi u bolesnika s KBB (r=0,38, P=0,042). U skupini bolesnika liječenih PD nađena je statistički značajna negativna povezanost između uporabe vodice za usta i mišićne mase izražene u kilogramima (r=-0,47, P=0,035). Zaključak: Rezultati ovog istraživanja nisu uputili na značajne razlike u kvaliteti života vezane uz oralno zdravlje niti u oralno higijenskim navikama između bolesnika s KBB i bolesnika liječenih PD. Rezultati dobiveni isključivanjem mogućih utjecaja ŠB na usnu šupljinu ukazuju na lošiju kvalitetu života u vezi s oralnim zdravljem bolesnika s KBB. Ovi rezultati možda su psihološki produkt težine i ograničenja PD koja nosi svoje posljedice na svakodnevni život ovih bolesnika koji onda manju važnost pridaju oralnim patologijama bez obzira na njihovu prisutnost. KBB ne boli, stoga bi se dalo pretpostaviti da bolesnici s KBB neovisni o dijalizi ne osjećaju u jednakoj mjeri teret bolesti, pridajući pažnju i drugim zdravstvenim problemima, uključujući oralne bolesti. Nadalje, neki od uzroka PEP-a mogu biti sistemska upala i mastikatorna disfunkcija uzrokovana gubitkom zubi uslijed bolesti ovisnih o dentalnom biofilmu. Ovim istraživanjem je potvrđena povezanost oralno higijenskih navika sa sastavom tijela u obe skupine bolesnika. Buduća istraživanja na većem broju ispitanika, koja bi uključila i bolesnike liječene hemodijalizom kao i kontrolnu skupinu ispitanika bez KBB, dala bi odgovor postoje li razlike u ispitivanim parametrima s obzirom na uremiju i modalitet liječenja KBB.