| Sažetak | Cilj istraživanja: Ispitati izravni vazodilatacijski i antioksidacijski učinak crnog vina, bijelog vina i prošeka.
Materijali i metode: U svrhu istraživanja odabrani su komercijalno dostupni uzorci crnog vina (Plavac mali, vinarija Kiridžija), bijelog vina (Moja M, vinarija Duboković) i prošeka (Hectorovich, vinarija Tomić). Nakon određivanja glavnih fenolnih frakcija (flavonoida i neflavonoida), ispitivan je izravni vazodilatacijski učinak. Relaksacija se izražavala kao postotak smanjenja vazokonstrikcije uzrokovane noradrenalinom. Isključivo izolirani vaskularni prstenovi s očuvanim endotelom (acetilkolinska relaksacija veća od 60 %), prekontrahirani noradrenalinom, bili su izloženi kumulativnoj dozi (0,5 do 5 ‰) pojedinačnog ispitivanog vina. Koncentracije ukupnih fenola, flavonoida i neflavonoida, kao i antioksidacijski kapacitet svih ispitivanih uzoraka određeni su spektrofotometrijskim metodama. Antioksidacijski kapacitet određen je FRAP (prema engl. Ferric reducing antioxidant power) metodom i izražen u mmol/L ekvivalenata troloksa (TE). Koncentracija pojedinačnih polifenolnih spojeva, određena je primjenom tekućinske kromatografije visoke djelotvornosti, HPLC. Za potrebe istraživanja upotrijebljeno je 10 štakora soja Sprague - Dawley, mužjaka, starih 3-4 mjeseca, tjelesne mase 250-300 g, uzgojenih u Sveučilišnoj nastambi za pokusne životinje Medicinskog fakulteta u Splitu.
Rezultati: Crno je vino pokazalo višestruko jači maksimalni vazodilatacijski učinak u usporedbi s bijelim vinom i prošekom (66,67±5,7 % vs. 11,4±4,49 % i 7,85±2,21 % za crno vino vs. bijelo vino i prošek). Bijelo vino i prošek su ostvarili zanemarivi antioksidacijski učinak (3.76±0.01 i 2.28±0.01 mmol TE/l) za razliku od crnog vina koji je in vitro učinkovit antioksidans (11.81±0.03mmol TE/l). Crno se vino odlikuje visokim sadržajem ukupnih polifenola, flavonoida i antocijana, za razliku od bijelog vina i prošeka. Omjer flavonoida i ne-flavonoida različit je u ispitivanim vinima: crno vino je 20 puta bogatije flavonoidima, bijelo vino sadrži tek dvostruko više flavonoida od prošeka, u kojem prevladavaju ne-flavonoidi.
Zaključak: Studija je pokazala da samo crno vino, posjeduje izravnu, o dozi ovisnu vazodilatacijsku aktivnost. Crno vino je pokazalo najveću izravnu antioksidacijsku aktivnost, veći sadržaj ukupnih fenola, flavonoida te antocijana.
Prošek i bijelo vino su slabi vazodilatatori i antioksidansi in vitro. Uspoređujući polifenolni sadržaj i sastav, prošek je za razliku od bijeloga vina bogatiji ne-flavonoidima.
Dobiveni rezultati su poticaj budućem istraživanju u kojem će se ispitati sastav i biološka aktivnost više različitih uzoraka prošeka proizvedenog od bijelog (Maraština) i crnog grožđa (Plavac mali) u kontroliranim uvjetima na Institutu za jadranske kulture i melioraciju krša. Kako bi se utvrdio potencijalni doprinos tradicionalnog načina proizvodnje prošeka usporediti će se učinci prošeka s učincima crnih i bijelih vina od istih sorti i jednake starosti. |
| Sažetak (engleski) | Objectives: To examine direct vasodilatatory and antioxidant effect of rew wine, white wine and prošek. Materials and methods: For the purpose of the research commercially available wine samples were chosen; red wine (Plavac mali, wineries Kiridzija), white wine (Moja M, wineries Duboković) and prošek (Hectorovich, wineries Tomic). After determining the major phenolic fraction (flavonoids and nonflavonoid), we examined the direct vasodilating effect. Relaxation is expressed as the percentage reduction in vasoconstriction caused by noradrenaline. Solely isolated vascular rings with intact endothelium (acetylcholine relaxation greater than 60 %), precontracted with noradrenaline, were exposed to cumulative doses (0.5 to 5 ‰) of individual test wine. Total phenol, flavonoid and nonflavonoid concentrations, as well as antioxidant capacity of all samples were determined by spectrophotometric methods. Antioxidant capacity was determined by FRAP (Ferric reducing antioxidant power) method and expressed in mmol/L trolox equivalents (TE). Concentration of individual polyphenol compounds, was determined using high performance liquid chromatography, HPLC. For the purposes of this research 10 Sprague - Dawley strain rats were used, male, aged 3-4 months, body weight 250-300 g, bred in the University residences for Experimental Animals, School of Medicine in Split. Results: Red wine has shown multiple times stronger maximum vasodilating effect compared to white wine and prošek (66.67±5.7 % vs.11,4±4.49 % and 7.85±2.21 % for red wine vs. white wine and prošek). White wine and prošek achieved negligible antioxidant effect (3.76±0.01 and 2.28±0.01mmol TE/l) compared to red wine, which is an effective in vitro antioxidant (11.81±0.03 mmol TE/L). Red wine is characterized by a high content of total polyphenols, flavonoids and anthocyanins, unlike white wine and prošek. The ratio of flavonoids and non-flavonoids is different in the tested wines: red wine is 20 times richer in flavonoids, and white wine contains twice the amount of flavonoids compared to prošek, which is dominated by non-flavonoids.
Conclusions: The study showed that only red wine, has a direct, dose-dependent vasodilatory activity. Red wine showed the highest direct antioxidant activity, higher content of total phenols, flavonoids and anthocyanins. Prošek and white wine are weak vasodilators and antioxidants in vitro. Comparing the polyphenolic content and composition, prošek is unlike white wine richer in non-flavonoids. These results are a boost to future research which will examine the structure and biological activity of different samples of prošek produced from white (Maraština) and red grapes (Plavac) under controlled conditions at the Institute for Adriatic Crops and Karst Reclamation. In order to determine the potential contribution of traditional modes of production of prošek, we will compare the effects of prošek with the effects of red and white wines of the same variety and the same age. |
