| Sažetak | Cilj: Mali broj istraživanja posvećen je ulozi medicine utemeljene na dokazima (engl. evidencebased medicine, EBM) u zdravstvenom sustavu Republike Hrvatske. Ova doktorska disertacija
uključila je dva istraživanja. Prvo istraživanje bilo je presječno istraživanje o informiranosti,
stavovima, poznavanju i korištenju informacija o medicini utemeljenoj na dokazima među
pacijentima u Hrvatskoj. Drugo istraživanje bilo je presječno istraživanje o razini
informiranosti, stavovima, poznavanju, korištenju informacija i preprekama u primjeni EBM-a
među liječnicima obiteljske medicine, s ili bez specijalizacije.
Metode: U prvom istraživanju, sudjelovalo je 978 pacijenata iz 10 ordinacija obiteljske
medicine iz 5 hrvatskih regija (po jedna ordinacija iz urbane i ruralne sredine). Istraživanje je
provedeno od rujna 2014. do rujna 2015. godine te je za potrebe njegovog provođenja korišten
posebno pripremljen upitnik s 27 pitanja. Pacijenti su upitani o njihovoj aktivnosti u potrazi za
dodatnim informacijama o svojoj terapiji i/ili dijagnozi, o korištenju raznih izvora medicinskih
informacija, njihovom poznavanju EBM-a, sustavnih pregleda, o Cochraneovoj knjižnici, o
Hrvatskom Cochraneu te čitaju li Cochraneove laičke sažetke pripremljene na hrvatskom
jeziku. Prikupljeni su i njihovi sociodemografski podaci, uključujući profesionalni status,
stupanj obrazovanja, spol i dob.
U drugom istraživanju sudjelovali su hrvatski liječnici obiteljske medicine. Ispitanici su bili
uključeni na dva načina: za vrijeme trajanja tečajeva trajne medicinske izobrazbe namijenjenih
liječnicima obiteljske medicine ispunjavajući tiskanu verzija upitnika, ili su sudjelovali u
istraživanju elektroničkim putem, popunjavanjem online verzije upitnika. Istraživanje je bilo
provedeno od travnja do rujna 2016. godine. U istraživanju je korišten standardizirani upitnik
o EBM-u, koji je proširen sa sociodemografskim pitanjima i pitanjima o radu liječnika koja su
prilagođena hrvatskom zdravstvenom sustavu. Svaki ispitanik je samostalno procjenjivao
razinu poznavanja i razumijevanja EBM pojmova.
Rezultati: U prvom istraživanju, više od polovice pacijenata aktivno traži medicinske
informacije iz drugih izvora, izuzev liječnika. Internet je bio najčešće mjesto na kojem su
pacijenti tražili informacije, pretražujući informacije putem popularnih tražilica. Vrlo je mali
broj pacijenata koji su koristili EBM izvore za informiranje o zdravlju, dok je tek jedna petina
90
pacijenata čula za EBM, a samo 4% pacijenata čulo je za Cochrane kolaboraciju. Pacijenti
smatraju liječničko mišljenje najpouzdanijim izvorom medicinskih informacija. Model
logističke regresije pokazao je da su stupanj obrazovanja i mjesto prebivališta (urbano naspram
ruralno) prediktori svijesti o EBM-u i sustavnim pregledima (P <0,001 za oboje).
U drugom istraživanju, 295 (14%) od svih službeno registriranih liječnika obiteljske medicine
je odgovorilo na upitnik. Ispitanici su izrazili vrlo pozitivan stav prema promociji i korištenju
EBM-a u svojoj praksi. 160 (67%) liječnika navelo je da nemaju pristup Cochraneovoj
knjižnici. Što se tiče prepreka u korištenju EBM-a, većina je izjavila da nema dovoljno vremena
za pronalaženje dokaza (80%) te su prijavili kako nerealna očekivanja pacijenata utječu na
odabir liječenja (72%). Između dvije skupine liječnika, onih s ili bez specijalizacije, specijalisti
obiteljske medicine učestalije su prijavili nedostatak vremena kao ograničenje za traženje
dokaza. Najviša razina samoprocijenjenog razumijevanja EBM terminologije uočena je za
pojmove ustroja istraživanja, a najniža za statističke pojmove.
Zaključak: Prvo istraživanje pokazalo je da pacijenti smatraju mišljenje liječnika
najpouzdanijim izvorom zdravstvenih informacija. Ova činjenica bi se trebala iskoristiti za
promicanje visokokvalitetnih zdravstvenih informacija među pacijentima. Više truda trebalo bi
posvetiti edukaciji pacijenata u ruralnim područjima i onih s nižim stupnjem obrazovanja.
Nužno je potražiti dodatne aktivnosti i načine za prevođenje znanja i širenje EBM-a među
pacijentima.
Drugo istraživanje pokazalo je da liječnici obiteljske medicine u Hrvatskoj imaju vrlo pozitivne
stavove prema korištenju EBM-a. Složili su se da EBM poboljšava skrb o pacijentima, a
procijenili su da se više od dvije trećine njihove prakse temelji na EBM-u. U usporedbi s
rezultatima prethodnog istraživanja među liječnicima iz 2010. godine, došlo je do određenog
povećanja razine svijesti o EBM-u. Međutim, za daljnje povećanje kvalitete EBM prakse u
Hrvatskoj potrebni su bolji pristup izvorima EBM i daljnje obrazovne aktivnosti Hrvatskog
Cochranea. |
| Sažetak (engleski) | Objective: Few studies were explored the role of evidence-based medicine (EBM) in the health
system of the Republic of Croatia. This doctoral dissertation included two studies. The first
study was a cross-sectional study on information, attitudes, knowledge and use of information
on evidence-based medicine among patients in Croatia. The second study was a cross-sectional
survey on the level of information, attitudes, knowledge, use of information and barriers to the
application of EBM among family physicians, with or without specialization.
Study design: In the first study, 978 patients from 10 family medicine practices from 5 Croatian
regions (one practice from urban and one from rural areas) participated. The survey was
conducted from September 2014 to September 2015, and a specially prepared questionnaire
with 27 questions was used. Patients were asked about their activity in searching for additional
information about their therapy and/or diagnosis, about using various sources of medical
information, their knowledge of EBM, systematic reviews, about the Cochrane Library, about
Cochrane Croatia and whether they read Cochrane plain language summaries prepared in
Croatian language. Their sociodemographic data were also collected, including professional
status, education level, gender and age.
Croatian family physicians participated in the second cross-sectional study. Respondents were
involved in two ways: during the continuing medical education courses for family physicians
by filling out a printed version of the questionnaire, or they participated in the survey
electronically, by using an online version of the questionnaire. The survey was conducted from
April to September 2016. The study used a standardized questionnaire on EBM, which was
expanded with socio-demographic questions and questions about the work of physicians that
are adapted to the Croatian health system. Each respondent independently assessed the level of
knowledge and understanding of EBM concepts.
Results: Regarding the first study, half of the patients searched for the medical information
from sources other than physician. Internet was the most common place they searched for
92
information. Very few patients indicated using EBM sources for medical information; one fifth
of patients heard of EBM and 4% of the patients heard of the Cochrane Collaboration. Patients
considered physician’s opinion as the most reliable source of medical information. A logistic
regression model showed that educational level and urban vs. rural residence were the
predictors of awareness about EBM and systematic reviews (P < 0.001 for both).
In the second study, 295 (14%) of all officially registered family physicians responded to the
questionnaire. Respondents were very positive toward the promotion and usage of EBM. 160
(67%) indicated that they did not have access to the Cochrane Library. The majority reported
lack of time available for finding evidence (80%), and patients’ unrealistic expectations that
influence physicians’ choice of treatment (72%). Between the two groups of physicians, family
medicine specialists more frequently reported time as barrier for finding evidence. The highest
level of EBM terminology understanding was reported for study design terms, and the lowest
for statistical terms.
Conclusion: Our findings from the first study showed that patients consider a physician’s
opinion to be the most reliable source of health related information which should be used for
promotion of high quality health information among patients. More effort should be devoted to
the education of patients in rural areas and those with less formal education. New avenues for
knowledge translation and dissemination of high-quality health information among patients are
necessary.
The second study demonstrated that family physicians in Croatia had very positive attitudes
toward the use of EBM, they agreed that EBM improves patient care, and they estimated that
more than two thirds of their practice is EBM-based. Compared to the results of the previous
survey of physicians in Croatia in 2010, there was some increase in the level of EBM awareness
among family physicians. However, to further increase the quality of EBM practice in Croatia
better access to EBM sources and further educational activities of Cochrane Croatia are needed. |
