Naslov The role of cognitive and emotional factors in health decision-making Naslov (hrvatski) Doprinos kognitivnih i emocionalnih čimbenika donošenju zdravstvenih odluka Autor Helena Tomljenović Mentor Andreja Bubić (mentor)Član povjerenstva Ozren Polašek (predsjednik povjerenstva)Član povjerenstva Davor Eterović (član povjerenstva)Član povjerenstva Goran Kardum (član povjerenstva)Ustanova koja je dodijelila Sveučilište u Splitu Datum i država obrane 2020, Hrvatska Znanstveno / umjetničko BIOMEDICINA I ZDRAVSTVO Univerzalna decimalna klasifikacijaUDC ) 614 - Javno zdravstvo. Prevencija nesreća Sažetak Introduction: Previous research suggests that decision-making processes related to System 1 and 2 and deviations from rationality can significantly impact individuals’ behavior and important life outcomes, including health-related ones. These may be particularly significant in the emotionally burdened context of child vaccination, which may trigger further deviations from rational thinking. Still, it is not fully understood how different cognitive and emotional factors related to these cognitive systems interact, and only a small portion of studies has focused on researching these constructs in the context of health.
Objectives: The aim of this thesis was to address the role of cognitive (cognitive reflection, heuristic thinking, need for cognition, faith in intuition, maximization) and emotional factors (dispositional optimism vs. pessimism, emotions toward vaccination) in the context of other well-known factors (trust in and satisfaction with health provider, trust toward authorities) which contribute to health-decision-making and behavior. The latter included general health decision-making (leading a healthy everyday lifestyle, engagement in healthy behaviors, and medical adherence), as well as the parental decision on child vaccination (vaccine conspiracy beliefs, uptake, and vaccine attitudes in the affective, cognitive and behavioral component). Special focus was also put on vaccine-hesitant parents’ reasoning and hypothetical situations in which they would reconsider vaccinating and describing different strategies by which they avoid mandatory vaccination.
Methods: This thesis consisted of three studies. The first was a cross-sectional correlational study with a non-probabilistic sample of 186 volunteer student participants. The second was a cross-sectional correlational study with a non-probabilistic sample of 823 volunteer parents surveyed online. The third, qualitative study included semi-structured interviews conducted with 25 vaccine-hesitant parents recruited through a mixed purposeful sampling strategy.
Results: The results of the first study showed that leading a healthy everyday lifestyle was predicted by maximizing, which also predicted engagement in health-promoting activities. Such engagement was also predicted by optimism and the ability to override heuristic and biased thinking, while a higher need for cognition and trust in healthcare predicted adherence to medical advice. The results of the second study showed vaccine conspiracy beliefs were associated with stronger unpleasant emotions toward vaccination, intuitive-experiential thinking, and lower education, while unpleasant emotions toward vaccination and intuitive thinking were associated with a lesser vaccine uptake. Next, disillusionment with authorities predicted all vaccine attitude components, performance on heuristic and biases tasks predicted the affective and cognitive but not the behavioral component, whereas cognitive reflection had no impact on vaccine attitudes. Finally, a moderation effect of disillusionment on the association between heuristic and biases tasks and the cognitive and behavioral attitude components was identified. Parents with low disillusionment demonstrated positive vaccine attitudes regardless of their rationality, whereas for parents with high disillusionment a significant positive correlation between performance on heuristics tasks and attitudes was identified, indicating rationality can decrease the negative effects of disillusionment. The results of the third study indicated that decision-making on child vaccination is complex and associated with different interrelated factors, especially the intuitive-experiential cognitive style, as well as supported the social intuitionist model of moral reasoning. Also, it indicated that parents adopt different strategies of avoiding mandatory vaccination and differ in their determination and potential to reconsider their decision, as well as hypothetical situations in which they might do so.
Conclusion: These results provide novel insights on the importance of cognitive and emotional factors in health decision-making. It is demonstrated that vaccine hesitancy is linked to the functioning of the intuitive-experiential cognitive style and that rationality can contribute to health-supporting behaviors in a beneficial manner.
Sažetak (hrvatski) Uvod: Prethodna istraživana pokazuju kako mehanizmi donošenja odluka povezani sa Sustavom 1 i 2 te otkloni od racionalnosti mogu značajno utjecati na ponašanja pojedinaca i različite životne ishode, uključujući zdravstvene ishode. Potonji bi mogli biti od posebne važnosti u kontekstu cijepljenja djece koje predstavlja emocionalno važnu odluku te time može potaknuti dodatne otklone od racionalnog rasuđivanja. Međutim nije u potpunosti jasno u kojem su međuodnosu različiti kognitivni i emocionalni čimbenici povezani s ovim kognitivnom sustavima te se samo manji dio istraživanja bavio ovim konstruktima u kontekstu zdravlja.
Ciljevi: Cilj ove disertacije bio je ispitati uloge kognitivnih (kognitivna refleksivnost, heurističko mišljenje, potreba za spoznajom, povjerenje u intuiciju, maksimiziranje) i emocionalnih čimbenika (optimizam i pesimizam, emocije prema cijepljenju) u kontekstu drugih otprije poznatih čimbenika koji doprinose donošenju zdravstvenih odluka i ponašanju (povjerenje prema i zadovoljstvo sa zdravstvenim sustavom, povjerenje prema autoritetima). Potonji uključuju opće zdravstvene odluke (vođenje svakodnevnog zdravog života, uključivanje u ponašanja koja promiču zdravlje, te slijeđenje liječničkih savjeta), kao i specifičnu roditeljsku odluku o cijepljenju djece (konspirativna vjerovanja o cijepljenju, stavovi prema cijepljenju u afektivnoj, kognitivnoj i bihevioralnoj komponenti). Poseban fokus stavljen je također i na rasuđivanje roditelja koji odbijaju cijepljenje djece i hipotetske situacije u kojima bi cijepili, te opisivanje različitih strategija kojim izbjegavaju obavezno cijepljenje djece.
Metode: Ova se disertacija sastojala od tri istraživanja. Prvo je bilo korelacijsko istraživanje poprečnog presjeka na neprobabilističkom uzorku od 186 dobrovoljnih sudionika studenata. Drugo je bilo korelacijsko istraživanje poprečnog presjeka na neprobabilističkom uzorku od 823 dobrovoljnih sudionika roditelja koji su anketirani putem internetskog upitnika. U trećem kvalitativnom istraživanju putem polu-strukturiranih intervjua ispitano je 25 roditelja koji odbijaju cijepljenje djece, uzorkovanih mješovitom svrhovitom strategijom uzorkovanja.
Rezultati: Rezultati prvog istraživanja pokazali kako je svakodnevno zdravo življenje povezano s maksimiziranjem, koje je također predviđalo i uključivanje u ponašanja koja promiču zdravlje. Takvo uključivanje predviđao je i optimizam te sposobnost prevladavanja heurističkog i pristranog mišljenja, dok su viša potreba za spoznajom te povjerenje prema i zadovoljstvo sa zdravstvenim sustavom predviđali češće slijeđenje liječničkih savjeta. Rezultati drugog istraživanja su pokazali kako su konspirativna vjerovanja o cijepljenju povezana sa snažnijim neugodnim emocijama prema cijepljenju, intuitivno-iskustvenim kognitivnim stilom te nižom razinom obrazovanja, dok su neugodne emocije prema cijepljenju i intuitivno mišljenje bili povezani i s rjeđim cijepljenjem djece. Nadalje, razočarenje u autoritete predviđalo je sve komponente stavova prema cijepljenju, dok je uspješnost na zadacima heurističkog mišljenja predviđala afektivnu i kognitivnu ali ne i bihevioralnu komponentu. S druge strane, kognitivna refleksivnost nije predviđala ni jedan aspekt stavova o cijepljenju. Konačno, pronađen je i moderacijski učinak razočarenja u autoritete na povezanost između heurističkog mišljenja te kognitivne i bihevioralne komponente stavova o cijepljenju. Pritom su roditelji koji nisu razočarani u autoritete pokazali pozitivne stavove prema cijepljenju, bez obzira na racionalnost, dok je za roditelje koji su vrlo razočarani u autoritete pronađena značajna pozitivna povezanost uspješnost na zadacima heurističkog mišljenja i stavova, što upućuje da racionalnost može umanjiti negativne učinke razočarenja u autoritete. Rezultati trećeg istraživanja pokazala su kako je donošenje odluka o cijepljenju djece složeno i povezano s različitim isprepletenim čimbenicima, naročito intuitivno-iskustvenim kognitivni stilom, te su u skladu s socijalno-intuitivnim modelom moralnog rasuđivanja. Također, pokazano je da roditelji usvajaju različite strategije izbjegavanja obaveznog cijepljenja djece te se razlikuju u odlučnosti i potencijalu za razmatranje svoje odluke, kao i hipotetskim situacijama u kojima bi se predomislili.
Zaključak: Ovi rezultati pružaju nove uvide u važnost kognitivnih i emocionalnih čimbenika u donošenju zdravstvenih odluka. Pokazano je da je oklijevanje oko cijepljenja djece povezano s funkcioniranjem intuitivno-iskustvenog kognitivnog stila te da racionalnost može povoljno doprinijeti ponašanjima koja promiču zdravlje.
Ključne riječi
Health Behavior
Decision Making
Health Knowledge Attitudes Practice
Cognition
Emotions
Vaccination
Ključne riječi (hrvatski)
zdravstveno ponašanje
donošenje odluka
znanje o zdravlju te praksa i stavovi
kognicija
emocije
cijepljenje
Jezik engleski URN:NBN urn:nbn:hr:171:791238 Studijski program Naziv: Translacijska istraživanja u biomedicini Vrsta resursa Tekst Način izrade datoteke Izvorno digitalna Prava pristupa Otvoreni pristup Uvjeti korištenja Datum i vrijeme pohrane 2023-05-05 08:05:16
