Naslov Osobitosti kognitivnog poremećaja nakon preboljelog COVID-19 Naslov (engleski) Characteristics of cognitive disorder after overcoming COVID-19 Autor Ivan Lovrinčević Mentor Ivica Bilić (mentor)Član povjerenstva Renata Pecotić (predsjednik povjerenstva)Član povjerenstva Krešimir Čaljkušić (član povjerenstva)Član povjerenstva Joško Božić (član povjerenstva)Ustanova koja je dodijelila Sveučilište u Splitu Datum i država obrane 2023-07-14, Hrvatska Znanstveno / umjetničko BIOMEDICINA I ZDRAVSTVO Sažetak Cilj istraživanja: Cilj istraživanja je ispitati utjecaj COVID-19 na kognitivne funkcije
bolesnika i utvrditi postoji li povezanost između bolesti i patoloških rezultata neuropsiholoških
testova. Nadalje, cilj je utvrditi hoće li simptomi prijavljeni nakon preboljele infekcije biti
potvrđeni neuropsihološkom evaluacijom.
Ispitanici i postupci: U istraživanje su uključena 33 ispitanika, od kojih su 10 muškarci, a 23
žene. Svi se nalaze u dobnoj skupini od 18 do 58 godina. Kriterij
... Više uključenja je dokazano
prethodno preboljen COVID-19 nakon kojeg je uslijedio subjektivan osjećaj disfunkcije
određenog kognitivnog aspekta. Kriterij isključenja su nepostojanost prethodno preboljelog
COVID-19 i postojanost druge podležeće neurološke bolesti koja je mogla dovesti do
kognitivne disfunkcije. Istraživanje je provedeno na Klinici za neurologiju KBC-a Split. Za
svakog bolesnika prikupljeni su sljedeći podaci: dob, spol, datum rođenja, godine školovanja i
dominantna ruka te je također zabilježen datum neuropsihološkog pregleda. Svaki bolesnik je
evaluiran kroz 25 testova kognitivne funkcije.
Rezultati: Nakon razmatranja rezultata Proza testa, ispitanici su postigli medijan vrijednosti od
31,7 [IKR: 29,4-31,0] te su time svi ispitanici postigli uredan nalaz, budući da prag za isti iznosi
15,67. Možemo reći da je pamćenje kao kognitivna funkcija promatrana ovim testom kod svih
ispitanika očuvana. Drugi testovi su također obuhvatili pamćenje kao sekundarnu ispitivanu
funkciju, ali rezultati istih nisu dovoljno značajni kako bi utjecali na hipotezu. Nadalje,
promatrajući rezultate testa Reyove kompleksne figure s odgođenim dosjećanjem, kao
temeljnog alata procjene vizuo-perceptivnih funkcija dobivena prosječna vrijednost je iznosila
16,5 (95% IP: 14,4-18,6). Uočen je deficit kod ukupno 42,4% ispitanika od kojih najviše, njih
24,2%, spada u kategoriju umjerenog deficita što govori o oštećenju vizuo-perceptivnih
funkcija, a isto potvrđuju i rezultati obrnutog Corsi testa, gdje u ispitanici su postigli medijan
vrijednosti od 4,9 [IKR: 4,2-6,3] te je njih 39,4 % svrstano u deficitarnu kategoriju.
Zaključci: Nakon provedene neuropsihološke evaluacije gdje su se kao glavni alat koristili
testovi kognitivnih funkcija i rezultatske analize istih smatramo kako COVID-19 nije utjecao
na funkciju pamćenja kod ispitanika dok je s druge strane ipak utjecao na vizuo-perceptivne
funkcije. Sakrij dio sažetka Sažetak (engleski) Objectives: The aim of the research is to examine the impact of COVID-19 on the cognitive
functions of patients and to determine whether there is a connection between the disease and
the pathological results of neuropsychological tests. Furthermore, the goal is to determine
whether the symptoms reported after the infection will be confirmed by neuropsychological
evaluation.
Subjects and procedures: 33 subjects were included in the research, of which 10 were men
and 23 were
... Više women. All are in the age group of 18 to 58 years. The inclusion criterion was a
proven previous illness from COVID-19 followed by a subjective feeling of dysfunction in a
certain cognitive aspect. The exclusion criteria are the instability of the previously recovered
from COVID-19 and the persistence of another underlying neurological disease that could have
led to cognitive dysfunction. The research was conducted at the Department of Neurology,
University Hospital Split, Republic of Croatia. The following data were collected for each
patient: age, sex, date of birth, years of education and dominant hand, and the date of the
neuropsychological examination was also recorded. Each patient was evaluated through 25 tests
of cognitive function.
Results: After considering the results of the Prose test, the respondents achieved a median value
of 31.7 [IKR: 29.4-31.0], and thus all the respondents achieved an orderly finding, since the
threshold for the same is 15.67. We can say that memory as a cognitive function observed by
this test was preserved in all subjects. Other tests also included memory as a secondary
examined function, but their results are not significant enough to affect the hypothesis.
Furthermore, observing the results of Rey's complex figure test with delayed recall, as a basic
tool for assessing visuo-perceptual functions, the average value obtained was 16.5 (95% CI:
14.4-18.6). A deficit was observed in a total of 42.4% of respondents, most of whom, 24.2%,
fall into the category of moderate deficit, which indicates impairment of visuo-perceptual
functions, and the same is confirmed by the results of the reverse Corsi test, where the
respondents achieved a median value of 4.9 [IKR: 4.2-6.3], and 39.4% of them were classified
as deficient.
Conclusions: After the neuropsychological evaluation, where cognitive function tests were
used as the main tool and the resulting analysis, we believe that COVID-19 did not affect the
memory function of the subjects, while on the other hand, it did affect visuo-perceptual
functions. Sakrij dio sažetka Ključne riječi
kognitivni poremećaj
COVID-19
Ključne riječi (engleski)
Cognitive disorder
COVID-19
Jezik hrvatski URN:NBN urn:nbn:hr:171:524743 Studijski program Naziv: Medicina Vrsta resursa Tekst Način izrade datoteke Izvorno digitalna Prava pristupa Otvoreni pristup Uvjeti korištenja Datum i vrijeme pohrane 2023-07-13 11:57:40
