| Sažetak | Objectives: To investigate the association between screen time and different types of screens
used with sleeping habits and overall health and the quality of life, happiness, optimism and
anxiousness in medical students before and during the COVID-19 pandemic, as well as the
comparison of Croatian and English medical students concerning their screen habits, sleep
habits and health perception.
Materials and Methods: The study design was a cross-sectional study, which included two
subsamples of medical students from the University of Split School of Medicine: Croatian
students and English-speaking international students. Data were collected during two study
periods: before the COVID-19 pandemic (2018 and 2019), and during the lockdown period
(April - May 2020). The questionnaire was administered on paper before pandemic, and online
via Google Forms during lockdown period.
The questionnaire covered various aspects, such as demographics, academic success, smoking
habits, body weight and height, as well as screen time usage (TV, computer, and mobile), study
hours, and sleeping habits. Students were also asked to rate their overall health perception,
quality of life, happiness, anxiousness, and optimism.
Statistical analysis included the use of chi-square test, Mann-Whitney U test, and Spearman
rank correlation test.
Results: This study included 764 medical students, 561 students studying in Croatian language
(73.4%), and 203 students studying in English program (26.6%). Both Croatian and English
students have reported to have been watching more TV and to be using computer for longer
time during the day during the COVID-19 lockdown period as compared to the period before
pandemic. Mobile phone use was higher among Croatian students. Sleep duration increased for
both groups during lockdown for working days, with greater increase among Croatian students
(increase for one hour per night on average). Croatian students reported feeling less tired and
sleepy during lockdown, while English students reported no significant change between two
study periods. Quality of life and happiness rating decreased during lockdown for Croatian
students, while English students showed no significant changes. English students reported
higher levels of anxiousness, and lower overall health perception compared to Croatian
students.
In the whole sample of students and during the period before COVID-19 pandemic,
computer use time was found to be negatively associated with sleep duration during weekends
(r=-0.110, P=0.010), and overall health rating (r=-0.101, P=0.019), while it was positively
associated with anxiousness (r=0.154, r=0.001). During the same study period, daily mobile
phone use time was also positively associated with anxiousness (r=0.144, P=0.038), while
negative association was recorded between mobile use time and sleeping time during working
days (r=-0.134, P=0.014), and for quality of life as well (r=-0.201, P=0.003). Overall health
perception was not found to be associated with sleeping time either during working days or
weekends before pandemic. On the other hand, health perception was associated with quality
of life (r=0.423, P<0.001), happiness (r=0.303, P<0.001), and optimism (r=0.245, P<0.001),
while it was negatively associated with anxiousness before pandemic (r=-0.205, P<0.001).
During the lockdown period in the whole sample of students, it was shown that computer use
was negatively associated with sleep duration (r=-0.185, P=0.008), quality of life (r=-0,373,
P<0.001), happiness (r=-0,272, P< 0.001), optimism (r=-0.235, P<0.001), and health perception
(r=-0,254, P<0.001), while positive association was recorded between computer use and
anxiousness (r=0.153, P=0.027). Sleep duration showed a positive correlation with quality of
life (r=0.182, P=0.009), happiness (r=0.187, P= 0.007), overall health rating (r=0.147,
P=0.035), and TV watching time (r=0.169, P=0.015). Anxiousness was negatively correlated
with health perception among students during lockdown (r=-0.310, P<0.001).
Conclusion: This study highlighted differences and changes in lifestyle related behaviors and
health perceptions between Croatian and English medical students during the COVID-19
lockdown. The findings shed light on the impact of the pandemic on students´ lifestyle,
including increased screen time and alterations in sleep patterns. These results contribute to our
understanding of the effects of the pandemic on medical students, and provide insights for
future research in this area. |
| Sažetak (hrvatski) | Ciljevi: Istražiti povezanost između vremena provedenog pred ekranima i to različitih tipova
ekrana s navikama spavanja, kao i s percepcijom kvalitete života, percepcijom sreće, optimizma
i anksioznosti studenata medicine prije i tijekom pandemije COVID-19. Uz to, cilj je bio
provesti usporedbu navika korištenja ekrana, spavanja i percepcije zdravlja između studenata
koji studiraju medicinu na dva odvojena programa, jedan na hrvatskom i drugi na engleskom
jeziku.
Materijali i metode: Dizajn studije bio je presječna studija koja je uključivala dva poduzorka
studenata medicine Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Splitu: hrvatske studente i strane
studente koji studiraju prema programu medicine na engleskom jeziku. Podaci su prikupljeni
tijekom dva razdoblja istraživanja: prije pandemije COVID-19 (2018. i 2019.) i tijekom
razdoblja zatvaranja zbog pandemije (travanj - svibanj 2020.). Prije pandemije podaci su se
prikupljali korištenjem upitnika na papiru, a tijekom karantene putem interneta i to putem
Google obrazaca.
Upitnik je pokrivao različite aspekte i skupine pitanja, kao što su demografija, akademski
uspjeh, navike pušenja, tjelesna masa i visina, kao i korištenje vremena pred ekranom (TV,
računalo, mobitel), sati učenja i navike spavanja. Studenti su također zamoljeni da ocijene svoju
ukupnu percepciju zdravlja, kvalitetu života, razinu sreće, anksioznosti i optimizma.
Statistička analiza uključivala je korištenje hi-kvadrat testa, Mann-Whitney U testa i Spearmanova rang korelacijskog testa.
Rezultati: Ovo istraživanje obuhvatilo je 764 studenta medicine, 561 studenta na hrvatskom
jeziku (73,4%) i 203 studenta na engleskom jeziku (26,6%). Obje skupine ispitanika su izjavile
kako su više gledali televiziju i kako su dulje koristili računalo tijekom razdoblja karantene
zbog COVID-19 u usporedbi s razdobljem prije pandemije. Korištenje mobitela bilo je u
prosjeku u danu duže među hrvatskim studentima. Trajanje spavanja produžilo se za obje
skupine studenata tijekom karantene i to radnim danima, s tim da je veći porast zabilježen među
studentima koji su studirali na hrvatskom jeziku (povećanje za jedan sat u prosjeku). Hrvatski
studenti izjavili su da se osjećaju manje umorno i pospano tijekom karantene, dok među
engleskim studentima nije zabilježena značajna promjena između dva istraživana razdoblja.
Ocjena kvalitete života i sreće tijekom karantene bila je niža među hrvatskim studentima, dok
među engleskim studentima nije bilo značajnijih promjena. Strani studenti iskazali su višu
razinu anksioznosti i nižu ukupnu percepciju zdravlja u usporedbi s hrvatskim studentima.
U cijelom uzorku studenata tijekom razdoblja prije pandemije COVID-19, utvrđeno je da je
vrijeme korištenja računala bilo negativno povezano s trajanjem sna tijekom vikenda (r=-0,110,
P=0,010), kao i s ukupnom ocjenom zdravlja (r=-0,101 , P=0,019), dok je korištenje računala
bilo pozitivno povezano s anksioznošću (r=0,154, r=0,001). Tijekom istog razdoblja
istraživanja, dnevno vrijeme korištenja mobilnog telefona također je bilo pozitivno povezano s
anksioznošću (r=0,144, P=0,038), dok je negativna povezanost zabilježena između vremena
korištenja mobilnog telefona i vremena spavanja tijekom radnih dana (r=-0,134, P=0,014). ),
kao i za kvalitetu života (r=-0,201, P=0,003). Cjelokupna percepcija zdravlja nije bila povezana
s vremenom spavanja ni tijekom radnih dana ni vikendom prije pandemije. S druge strane,
percepcija zdravlja bila je povezana s kvalitetom života (r=0,423, P<0,001), srećom (r=0,303,
P<0,001) i optimizmom (r=0,245, P<0,001), dok je negativno bila povezana s anksioznošću u
razdoblju prije pandemije (r=-0,205, P<0,001).
Tijekom karantene na cijelom uzorku studenata pokazalo se da je korištenje računala bilo
negativno povezano s trajanjem sna (r=-0,185, P=0,008), kvalitetom života (r=-0,373,
P<0,001), srećom (r=-0,272, P<0,001), optimizmom (r=-0,235, P<0,001) i percepcija zdravlja
(r=-0,254, P<0,001), dok je pozitivna povezanost zabilježena između korištenja računala i
anksioznosti (r=0,153 , P=0,027). Trajanje sna pokazalo je pozitivnu korelaciju s kvalitetom
života (r=0,182, P=0,009), srećom (r=0,187, P=0,007), ukupnom ocjenom zdravlja (r=0,147,
P=0,035) i vremenom gledanja televizije (r=0,169, P=0,015). Anksioznost je bila u negativnoj
korelaciji s percepcijom zdravlja među studentima tijekom karantene (r=-0,310, P<0,001).
Zaključak: Ovo je istraživanje istaknulo razlike i promjene u ponašanju vezanom uz životni
stil i u percepciji zdravlja između hrvatskih i engleskih studenata medicine tijekom karantene
COVID-19. Nalazi su rasvijetlili utjecaj pandemije na životni stil studenata, uključujući
produženo vrijeme ispred ekrana i promjene u obrascima spavanja. Ovi rezultati doprinose
boljem razumijevanju učinaka pandemije na studente medicine i pružaju uvid potreban za
buduća istraživanja u ovom području.
Rezultati: Ovo istraživanje obuhvatilo je 764 studenta medicine, 561 studenta na hrvatskom jeziku (73,4%) i 203 studenta na engleskom jeziku (26,6%). Obje skupine ispitanika su izjavile kako su više gledali televiziju i kako su dulje koristili računalo tijekom razdoblja karantene zbog COVID-19 u usporedbi s razdobljem prije pandemije. Korištenje mobitela bilo je u prosjeku u danu duže među hrvatskim studentima. Trajanje spavanja produžilo se za obje skupine studenata tijekom karantene i to radnim danima, s tim da je veći porast zabilježen među studentima koji su studirali na hrvatskom jeziku (povećanje za jedan sat u prosjeku). Hrvatski studenti izjavili su da se osjećaju manje umorno i pospano tijekom karantene, dok među engleskim studentima nije zabilježena značajna promjena između dva istraživana razdoblja. Ocjena kvalitete života i sreće tijekom karantene bila je niža među hrvatskim studentima, dok među engleskim studentima nije bilo značajnijih promjena. Strani studenti iskazali su višu razinu anksioznosti i nižu ukupnu percepciju zdravlja u usporedbi s hrvatskim studentima.
U cijelom uzorku studenata tijekom razdoblja prije pandemije COVID-19, utvrđeno je da je vrijeme korištenja računala bilo negativno povezano s trajanjem sna tijekom vikenda (r=-0,110, P=0,010), kao i s ukupnom ocjenom zdravlja (r=-0,101 , P=0,019), dok je korištenje računala bilo pozitivno povezano s anksioznošću (r=0,154, r=0,001). Tijekom istog razdoblja istraživanja, dnevno vrijeme korištenja mobilnog telefona također je bilo pozitivno povezano s anksioznošću (r=0,144, P=0,038), dok je negativna povezanost zabilježena između vremena korištenja mobilnog telefona i vremena spavanja tijekom radnih dana (r=-0,134, P=0,014). ), kao i za kvalitetu života (r=-0,201, P=0,003). Cjelokupna percepcija zdravlja nije bila povezana s vremenom spavanja ni tijekom radnih dana ni vikendom prije pandemije. S druge strane, percepcija zdravlja bila je povezana s kvalitetom života (r=0,423, P<0,001), srećom (r=0,303, P<0,001) i optimizmom (r=0,245, P<0,001), dok je negativno bila povezana s anksioznošću u razdoblju prije pandemije (r=-0,205, P<0,001).
Tijekom karantene na cijelom uzorku studenata pokazalo se da je korištenje računala bilo negativno povezano s trajanjem sna (r=-0,185, P=0,008), kvalitetom života (r=-0,373, P<0,001), srećom (r=-0,272, P<0,001), optimizmom (r=-0,235, P<0,001) i percepcija zdravlja (r=-0,254, P<0,001), dok je pozitivna povezanost zabilježena između korištenja računala i anksioznosti (r=0,153 , P=0,027). Trajanje sna pokazalo je pozitivnu korelaciju s kvalitetom života (r=0,182, P=0,009), srećom (r=0,187, P=0,007), ukupnom ocjenom zdravlja (r=0,147, P=0,035) i vremenom gledanja televizije (r=0,169, P=0,015). Anksioznost je bila u negativnoj korelaciji s percepcijom zdravlja među studentima tijekom karantene (r=-0,310, P<0,001).
Zaključak: Ovo je istraživanje istaknulo razlike i promjene u ponašanju vezanom uz životni stil i u percepciji zdravlja između hrvatskih i engleskih studenata medicine tijekom karantene COVID-19. Nalazi su rasvijetlili utjecaj pandemije na životni stil studenata, uključujući produženo vrijeme ispred ekrana i promjene u obrascima spavanja. Ovi rezultati doprinose boljem razumijevanju učinaka pandemije na studente medicine i pružaju uvid potreban za buduća istraživanja u ovom području. |
