| Sažetak | Cilj istraživanja: Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi razinu i odrednice kritičke zdravstvene pismenost roditelja predškolske djece.
Materijali i metode: Koristeći validirani test, sastavljen u sklopu projekta Informed Health Choices, proveli smo prospektivnu presječnu studiju u deset pedijatrijskih ambulanti primarne zdravstvene zaštite na području grada Splita u razdoblju od 1. veljače 2023. do 31. ožujka 2023. Testom je analizirana sposobnost roditelja djece u dobi do 7 godina da kritički procjene tvrdnje o zdravlju i učincima zdravstvenih intervencija, a ispitanici su uspoređeni na temelju vlastitih karakteristika kao i karakteristika njihove djece. Višestrukom regresijskom analizom su utvrđeni najznačajniji parametri koji su povezani s vještinama kritičke procjene zdravstvenih tvrdnji
Rezultati: U istraživanje su uključena 402 ispitanika s medijanom (IQR) dobi od 45 (25-51) godina. Od ukupnog broja ispitanika, 80,1% su bile osobe ženskog spola. Ispitanici su pokazali vrlo dobru zdravstvenu pismenost te je medijan (IQR) uspjeha na testu od 12 pitanja iznosio 83,3% (66,7%-91,7%) točno odgovorenih pitanja. Prosječna stopa točnih odgovora na pojedino pitanje iznosila je 73,8% (69,9%-84,3%). Pokazalo se da za razliku od očeva, majke bolje procjenjuju zdravstvene tvrdnje (10,0 (8,0-11,0) vs. 8,0 (6,0-10,0); P<0,001). Nadalje, zaposlene osobe su imale najbolju riješenost (10,0 (8,0-11,0)), zatim nezaposlene osobe (9,0 (7,0-11,0)) i na kraju osobe sa statusom roditelja odgojitelja sa najlošijim uspjehom na testu od 6,0 (1,8-10,0); P<0,013. Uočeno je i da obrazovanje korelira s riješenošću test, pa su tako doktori znanosti zdravstveno najpismeniji, zatim magistri struke, prvostupnici i naposljetku osobe bez više stručne spreme sa najlošijim rezultatima; P<0,001. Ispitanici čije je dijete barem jednom koristilo uslugu hitnog pedijatrijskog prijema (HPP) su postizali bolji ukupni rezultat na testu od onih čija djeca to nisu: 10,0 (8,0-11,0) vs. 9,0 (6,0-11,0), P<0,001. Višestruka regresijska analiza je potvrdila značajan doprinos opisanih demografskih karakteristika na sposobnost roditelja u procjeni zdravstvenih tvrdnji (redom prema signifikantnosti utjecaja: obrazovanje, spol, korištenje usluga HPP, radni status).
Zaključak: U kontekstu zdravstvene pismenosti kao važne odrednice zdravlja, posebna pozornost se pridaje roditeljima. Od njih se očekuje da u sklopu kompleksnih sustava zdravstvene skrbi i protokola liječenja bolesti donose odluke za svoje dijete i time kratkoročno, ali i dugoročno utječu na zdravstveno stanje svoje djece. Naše istraživanje je pokazalo da su roditelji predškolske djece dobri u procjeni tvrdnji o zdravlju i učincima liječenja. Ipak uočene su razlike među roditeljima s obzirom na njihove demografske karakteristike što upućuje na postojanje posebnih rizičnih skupina s neadekvatnom zdravstvenom pismenošću. |
| Sažetak (engleski) | Objectives: The aim of this study was to determine the level and determinants of critical health literacy among parents of preschool children.
Materials and Methods: Using a validated test developed as part of the Informed Health Choices project, we conducted a prospective cross-sectional study in ten primary healthcare pediatric clinics in the city of Split, from February 1, 2023, to March 31, 2023. The test assessed the ability of parents of children aged up to 7 years to critically evaluate health claims and treatment effects. Participants were compared based on their own characteristics as well as the characteristics of their children. Multiple regression analysis was used to identify the most significant parameters associated with critical health literacy skills.
Results: The study included 402 participants with a median (IQR) age of 45 (25-51) years, with 80.1% of them being female. Participants demonstrated a high level of health literacy, with a median (IQR) test score of 83.3% (66.7%-91.7%) correct answers out of 12 questions. The average rate of correct answers for each individual question was 73.8% (69.9%-84.3%). Mothers performed better than fathers in evaluating health claims (10.0 (8.0-11.0) vs. 8.0 (6.0-10.0); P<0.001). Furthermore, employed individuals had the highest success rate (10.0 (8.0-11.0)), followed by unemployed individuals (9.0 (7.0-11.0)), and parents nurturers with the lowest performance on the test (6.0 (1.8- 10.0); P<0.013). Education level was found to correlate with test performance, with individuals holding a doctoral degree having the highest health literacy, followed by master's degree holders, bachelor's degree holders, and individuals without higher education achieving the lowest results (P<0.001). Participants whose child had previously utilized emergency pediatric services had a higher overall test score compared to those whose children did not: 10.0 (8.0-11.0) vs. 9.0 (6.0-11.0), P<0.001. Multiple regression analysis confirmed the significant contribution of the described demographic characteristics to parents' ability to evaluate health claims (in order of significance: education, gender, use of emergency pediatric services, employment status).
Conclusion: In the context of health literacy as an important determinant of health, particular emphasis is placed on parents who are expected to make decisions for their children within complex healthcare systems and treatment protocols, thereby influencing their children's health status in the short and long term. Our study demonstrated that parents of preschool children have a good ability to evaluate health claims and treatment effects. However, differences were observed among parents based on their demographic characteristics, suggesting the existence of specific risk groups with inadequate health literacy. |
