| Sažetak | Cilj istraživanja: Cilj istraživanja bio je istražit učestalost sindroma sagorijevanja na poslu i
umora u zdravstvenih djelatnika na Klinici za neurologiju KBC Split te moguću povezanost
sindroma sagorijevanja na poslu i umora.
Materijali i metode: U ovo presječno istraživanje bilo je uključeno 75 ispitanika. Ispitanici su
zdravstveni djelatnici na Klinici za neurologiju KBC Split. Prikupljanje podataka provodilo se
u travnju 2023. godine. Ispitanici su anketirani koristeći dva upitnika. Prvi upitnik je upitnik
intenziteta sagorijevanja na poslu, a drugi upitnik je MFI-20. Obrazac općih podataka
uključivao je spol, dob, stručnu spremu, radno mjesto, godine radnog staža te broj dežurstava
na mjesec (prosjek).
Rezultati: Ispitanici su u primjedbama najčešće naveli da ih najviše smeta neravnomjerna
opterećenost poslom među zaposlenicima (73%), nedostatna edukacija i uvođenje novih
postupaka (52%), rad na 2-3 radilišta (47%), broj dežurstava (41%), ignorancija nadređenih
(39%). Rezultati su pokazali da 44 % ispitanika pripada u skupinu visokog stupnja sagorijevanja
na poslu. Medijan podljestvice općenitog umora najviši je i iznosi 13, dok je najniži kod
podljestvice smanjene aktivnosti i iznosi 8. Sagorijevanje na poslu je umjereno pozitivno
povezano sa općenitim umorom (r = 0,678; P < 0,001), tjelesnim umorom (r = 0,670; P <
0,001), smanjenom aktivnosti (r = 0,437; P < 0,001) i psihičkim umorom (r = 0,623; P < 0,001)
te visoko pozitivno sa smanjenom motivacijom (r = 0,748; P < 0,001). Uvidom u β koeficijent
vidljivo je kako općeniti umor (P = 0,002) i smanjena motivacija (P = 0,011) značajno pozitivno
doprinose sagorijevanju na poslu zdravstvenih radnika.
Zaključak: Gotovo tri četvrtine zdravstvenih djelatnika na Klinici za neurologiju ima neki
stupanj sagorijevanja na poslu, a čak 44% njih pokazalo je visoki stupanj sagorijevanja.
Općeniti umor je najizraženija dimenzija umora u ispitanika, a zajedno sa smanjenom
motivacijom ima značajan pozitivan utjecaj na izgaranje u zdravstvenih djelatnika. |
| Sažetak (engleski) | Objectives: The aim of the research is to examine the frequency of burnout syndrome and
fatigue in health workers at the Neurology Department of University Hospital of Split and the
possible connection between burnout syndrome and fatigue.
Materials and methods: In this cross-sectional study 75 healthcare workers were included.
The respondents are healthcare workers at the Neurology Department of University Hospital of
Split. Data collection was carried out in April 2023. Respondents were surveyed using two
questionnaires. The first questionnaire is the burnout intensity questionnaire, and the second
questionnaire is the MFI-20. The general data form included gender, age, professional
qualification, workplace, years of service and number of on-call hours per month (average).
Results: In their remarks, the respondents most often stated that the uneven workload among
employees (73%), insufficient education and the introduction of new procedures (52%),
working at 2-3 workplaces (47%), the number of on-calls (41%), ignorance of superiors (39%)
bothers them the most. The results showed that 44% of respondents belong to the group with a
high degree of burnout at work. The median of the subscale of general fatigue is the highest and
it is 13, while the lowest is the subscale of reduced activity and it is 8. Burnout at work is
moderately positively related to general fatigue (r = 0,678; P < 0,001), physical fatigue (r =
0,670; P < 0,001), reduced activity (r = 0,437; P < 0,001) and mental fatigue (r = 0,623; P <
0,001) and highly positive with reduced motivation (r = 0,748; P < 0,001). By looking at the β
coefficient, it is evident that general fatigue (P = 0,002) and reduced motivation (P = 0,011)
significantly positively contributed to the burnout at work of healthcare workers.
Conclusions: Almost three quarters of healthcare workers at the Neurology Department have
some degree of burnout at work, and even 44% of them showed a high degree of burnout.
General fatigue is the most pronounced dimension of fatigue among respondents, and together
with reduced motivation has a significant positive impact on burnout among healthcare
professionals. |
