Cilj: Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi imaju li pacijenti sa većim rizikom za nastanak opstrukcijske apneje tijekom spavanja učestalije poremećaje lipidograma od pacijenata u kojih je rizik manji. Ispitanici i postupci: U istraživanju je sudjelovalo ukupno 100 pacijenata dobi između 35 i 91 godinu koji su u ambulantu obiteljske medicine dolazili na redovne preglede. Za potrebe provođenja istraživanja pacijenti su ispunjavali STOP-bang upitnik uz dodatak laboratorijskih nalaza lipidograma (ukupni kolesterol i trigliceridi) dobivenih uvidom u medicinski karton. Antropometrijske mjere određene su svima. Tjelesna visina i masa izmjerene su visinomjerom i kalibriranom vagom. Ovisno o podacima iz STOP upitnika pacijenti su podijeljeni u skupinu STOP pozitivnih i STOP negativnih. Rezultati: Od ukupno 100 pacijenata, njih 49 imalo je hiperkolesterolemiju (ukupni kolesterol ≥ 5 mmol/L), dok je 31 pacijent imao hipertrigliceridemiju (trigliceridi ≥ 1,7 mmol/L). U odnosu na pacijente sa normalnom razinom triglicerida, oni sa hipertrigliceridemijom imali su veću tjelesnu masu (79,13 ± 17,55 kg vs. 70,80 ± 11,29 kg, P=0,005), veće vrijednosti ITM (28,76 ± 4,99 kg/m2 vs. 25,39 ± 4,19 kg/m, P < 0,001), širi opseg vrata (42,23 ± 4,05 cm vs. 39,68 ± 3,54 cm, P=0,002) te širi opseg struka (102,13 ± 14,78 cm vs. 92,46 ± 12,99 cm, P=0,001). U odnosu na pacijente sa normalnom razinom ukupnoga kolesterola, oni sa hiperkolesterolemijom imaju veću tjelesnu masu (77 ± 17,48 kg vs. 69,90 ± 8,33 kg, P=0,011). Ukupno 71 (71%) pacijent imao je pozitivan rezultat STOP upitnika, a negativan njih 29 (29%). Nije pronađena statistički značajna razlika između STOP pozitivnih i STOP negativnih s obzirom na lipidni profil (P=0,102). U skupinama pacijenata sa hiperkolesterolemijom i hipertrigliceridemijom pronađene su statistički značajne razlike među spolovima s obzirom na STOP status. Tako su svi muškarci sa hiperkolesterolemijom bili STOP pozitivni (100%), dok je udio pozitivnih žena iznosio 57,58% (P=0,002). Također su svi muškarci sa hipertrigliceridemijom bili STOP pozitivni, a udio pozitivnih žena bio je 71,43% (P=0,032). Zaključak: Istraživanjem nije potvrđena povezanost poremećaja lipidograma i većeg rizika za nastanak OSA-e. Ipak, prema rezultatima STOP-bang upitnika, u više od dvije trećine pacijenata postoji srednji ili visoki rizik za razvoj OSA-e. S obzirom na ozbiljne posljedice do kojih, na vrijeme neprepoznata i nedijagnosticirana bolest, može dovesti, potrebno je temeljito razmotriti sve rizične čimbenike koji mogu potpomoći njen nastanak, kako bi je na vrijeme dijagnosticirali i liječili.