Ciljevi: Analizirati podatke o bolesnicima liječenima od akutnog infarkta miokarda u Kliničkom bolničkom centru Split u dvogodišnjem razdoblju od 2010. do 2011. godine. Metode: U istraživanje su uključeni bolesnici sa akutnim infarktom miokarda koji su bili hospitalizirani u Jedinici koronarne skrbi Kliničkog bolničkog centra Split, od 2010. do 2011. godine. Analiziran je ishod akutnog infarkta miokarda (živ, mrtav) na kraju hospitalizacije, čimbenici kardiovaskularnog rizika u oboljelih od akutnog infarkta miokarda (hipertenzija, dijabetes, dislipidemija, preboljeli infarkt miokarda i pušenje) i vrijeme proteklo od pojave boli do zbrinjavanja bolesnika u Jedinici koronarne skrbi, s posebnim pogledom na ishode i vremensko zbrinjavanje dijabetičara s akutnim infarktom miokarda. Rezultati: Među 778 oboljelih od akutnog infarkta miokarda, bilo je 291 (37%) žena i 487 (63%) muškaraca. Smrtni ishod tijekom hospitalizacije neposredno nakon infarkta miokarda zabilježen je u 7,6% bolesnika. Najčešći način umiranja bio je kardiogeni šok. Utvrđena je povezanost između smrtnog ishoda bolesnika tijekom boravka u bolnici i ovih čimbenika rizika: dob veća od 70 godina, ženski spol, preboljeli infarkt miokarda i pušenje. Medijan vremena od pojave boli do prijema u bolnicu bio je 4 h. Unutar preporučenih 90 min u Jedinicu koronarne skrbi primljeno je tek 7,6% bolesnika. U dijabetičara nije utvrđena veća vjerojatnost smrtnog ishoda niti dulje vrijeme od pojave boli do poziva hitne službe. Zaključak: U odnosu na ranija istraživanja, broj liječenih od infarkta miokarda u Kliničkom bolničkom centru, Split u 2010. i 2011. godini smanjio se, kao i bolnička smrtnost i vrijeme proteklo od pojave boli do zbrinjavanja bolesnika u Koronarnu jedinicu. Želimo li nastaviti pozitivan trend treba raditi na smanjenju čimbenika rizika i skraćenju vremenskog perioda od početka boli do primitka terapije tako da skratimo vrijeme od pojave boli do poziva pomoći boljim informiranjem pučanstva o simptoma infarkta miokarda.