| Sažetak | CILJ ISTRAŽIVANJA:
Utvrditi ulogu analize DNA kromosoma Y u identifikaciji žrtava masovnih grobnica, iz razdoblja II. Svjetskoga rata i Domovinskoga rata kod uzoraka zaprimljenih i obrađenih u razdoblju od 1994. do 2012.
USTROJ ISTRAŽIVANJA:
Studija je organizirana kao opažajno-presječno istraživanje. Kao izvor podataka korištena je pismohrana Kliničkog odjela za patologiju, sudsku medicinu i citologiju, KBC Split. Podatci o ispitanicima su razvrstani u skupine: prema dobu iz kojeg je masovna grobnica, načinu obrade, vrsti analize DNA, uspješnosti analize DNA, broju pozitivnih identifikacija.
MJESTO ISTRAŽIVANJA:
Zavod za patologiju, sudsku medicinu i citologiju, KBC Split.
SUDIONICI:
Zaprimljeni i obrađeni uzorci kostiju ekshumirani iz masovnih grobnica.
REZULTATI:
U razdoblju od 1994. do 2012. godine na Kliničkom odjelu za patologiju, sudsku medicinu i citologiju, KBC Split ukupno je zaprimljeno i obrađeno 997 koštanih uzoraka iz masovnih grobnica, od čega je 333 iz razdoblja II. Svjetskoga rata, a 664 iz razdoblja Domovinskoga rata. Obradom koštanih uzoraka, iz razdoblja II. Svjetskoga rata, sustavom YFiler bilo je 17,67% pozitivnih identifikacija u odnosu na broj uzoraka obrađen tim sustavom, a 10,52% u odnosu na ukupni broj uzoraka, 57,38% u odnosu na ukupni broj pozitivnih identifikacija. Obradom koštanih uzoraka, iz razdoblja Domovinskoga rata, sustavom YFiler potvrđeno je 4,46% identifikacija u odnosu na ukupni broj pozitivno identificiranih, a 1,51% u odnosu na ukupni broj zaprimljenih i obrađenih uzoraka.
ZAKLJUČCI:
Iz razdoblja II. Svjetskoga rata veći je broj koštanih uzoraka obrađivanih i pozitivno identificiranih uporabom sustava YFiler. Prema prethodno prikupljenoj dokumentaciji o pojedinim lokalitetima analiza DNA kromosoma Y se nametnula kao metoda izbora identifikacije obzirom na pretpostavljene identitete pronađenih kostura, obzirom na dostupnost pretpostavljene rodbine. Koštani uzorci iz razdoblja Domovinskoga rata više su obrađivani korištenjem sustava koji analiziraju DNA preko autosomalnih STR-ova kao posljedica dogovora hrvatskih laboratorija za kliničku i sudsku medicinu zbog veće dostupnosti uzoraka pretpostavljene rodbine te time snažnije potvrde identiteta pojedinih kostura. Analiza DNA kromosoma Y jednako je važna metoda identifikacije, u pojedinih skupina uzoraka i značajnija od analize DNA autosomalnih STR-ova, no sama potvrda identiteta je snažnija pri kombinaciji ovih dviju metoda. |
| Sažetak (engleski) | OBJECTIVE:
To determine the role of the chromosome Y DNA analysis to identify victims of mass graves from the period of the II. World War and the Croatian War of Independence in the samples received and processed in the period from1994 to 2012.
DESIGN:
The study was organized as an observational-cross-sectional study. A database of the Department of Forensic Medicine, University Hospital Split was used as a source of data. The data was sorted into groups depending: the age from which the mass graves were, method of processing, the type of DNA analysis, the success of DNA analysis, the number of positive identification.
SETTINGS:
Institute of Pathology, Citology and Forensic Medicine, Split University Hospital.
PARTICIPANTS:
Received and processed bone samples exhumed from mass graves.
RESULTS:
In the period from1994 to 2012 the Department of Clinical Pathology, Forensic Medicine and Cytology, Split University Hospital recieved and processed a total of 997 treated bone samples from mass graves, of which 333 from period of the II. World War, and 664 of the Croatian War of Independence. Processing of bone samples, from period of the II. World War, with YFiler system there was 17.67% positive identification in relation to the number of samples processed by this system, and 10.52% of the total number of samples processed, 57,38% in relation to the total number of positive identifications. Processing of bone samples, from the period of the Croatian War of Independence, with YFiler system it was confirmed the identification of 4.46% compared to the total number of positively identified, and 1.51% of the total number of received and processed samples.
CONCLUSIONS:
From the period of the II. World War larger number of the bone samples was treated and positively identified using YFiler system. According to the previously collected documents about some localities the chromosome Y DNA analysis imposed as the method of choice due to the presumptive identification of the identities of the skeletons found, on the assumed availability of relatives. Bone samples, from the period of the Croatian War of Independence, were analyzed using multiple systems that analyze DNA of autosomal STRs as a result of an agreement of Croatian laboratories for Forensic Medicine due to the greater availability of samples of presumed relatives, thus strongly confirming the identity of individual skeletons. DNA analysis of the chromosome Y is equally important method of identification, in some groups of samples even more significant then the DNA analysis of autosomal STRs. Combination of these two methods gives us higher confidence of correct identification. |
