prikaz prve stranice dokumenta Antimikrobna rezistencija na cijepljenjem preventabilne uzročnike bolesti od 2002. do 2016. u Republici Hrvatskoj
  Preuzmi
PDF 686.11 KB
diplomski rad
Antimikrobna rezistencija na cijepljenjem preventabilne uzročnike bolesti od 2002. do 2016. u Republici Hrvatskoj
2019. urn:nbn:hr:171:319864
Ćaleta, Petra
Sveučilište u Splitu
Medicinski fakultet
Kliničke vještine

Citirajte ovaj rad

Ćaleta, P. (2019). Antimikrobna rezistencija na cijepljenjem preventabilne uzročnike bolesti od 2002. do 2016. u Republici Hrvatskoj (Diplomski rad). Split: Sveučilište u Splitu, Medicinski fakultet. Preuzeto s https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:171:319864

Ćaleta, Petra. "Antimikrobna rezistencija na cijepljenjem preventabilne uzročnike bolesti od 2002. do 2016. u Republici Hrvatskoj." Diplomski rad, Sveučilište u Splitu, Medicinski fakultet, 2019. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:171:319864

Ćaleta, Petra. "Antimikrobna rezistencija na cijepljenjem preventabilne uzročnike bolesti od 2002. do 2016. u Republici Hrvatskoj." Diplomski rad, Sveučilište u Splitu, Medicinski fakultet, 2019. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:171:319864

Ćaleta, P. (2019). 'Antimikrobna rezistencija na cijepljenjem preventabilne uzročnike bolesti od 2002. do 2016. u Republici Hrvatskoj', Diplomski rad, Sveučilište u Splitu, Medicinski fakultet, citirano: 23.12.2024., https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:171:319864

Ćaleta P. Antimikrobna rezistencija na cijepljenjem preventabilne uzročnike bolesti od 2002. do 2016. u Republici Hrvatskoj [Diplomski rad]. Split: Sveučilište u Splitu, Medicinski fakultet; 2019 [pristupljeno 23.12.2024.] Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:171:319864

P. Ćaleta, "Antimikrobna rezistencija na cijepljenjem preventabilne uzročnike bolesti od 2002. do 2016. u Republici Hrvatskoj", Diplomski rad, Sveučilište u Splitu, Medicinski fakultet, Split, 2019. Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:171:319864

Za citiranje koristite ovu mrežnu adresu: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:171:319864
Prijavite se u repozitorij kako biste mogli spremiti objekt u svoju listu.
Podaci o radu
NaslovAntimikrobna rezistencija na cijepljenjem preventabilne uzročnike bolesti od 2002. do 2016. u Republici Hrvatskoj
Naslov (engleski)Antimicrobial resistance to vaccination preventable bacterial pathogens from 2002-2016 in Croatia
AutorPetra Ćaleta
MentorIrena Bralić (mentor)
Član povjerenstvaAnamarija Jurčev Savičević (predsjednik povjerenstva)
Član povjerenstvaJoško Markić (član povjerenstva)
Član povjerenstvaIvana Pavlinac Dodig (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila
akademski / stručni stupanj		Sveučilište u Splitu
Medicinski fakultet
(Kliničke vještine)
Split
Datum i država obrane2019, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko
područje, polje i grana		BIOMEDICINA I ZDRAVSTVO
Kliničke medicinske znanosti
Pedijatrija
Sažetak
CILJ ISTRAŽIVANJA: Rezistencija bakterija na antibiotike predstavlja jedan od vodećih problema današnje medicine. Cilj rada je analizirati rezistenciju u najvažnijih, cijepljenjem preventabilnih, bakterijskih uzročnika bolesti u Hrvatskoj u razdoblju od 2002. do 2016. godine. MATERIJALI I METODE: Podaci o rezistenciji kliničkih izolata pneumokoka i H.influenzae skupljaju se svake godine od 1.10 do 31. 12. Osjetljivost na antibiotike testirana je metodom disk-difuzije i određivanjem minimalnih inhibitornih koncentracija (MIK) (Etest) sukladno standardima s Clinical and Laboratory Standards Institute (CSLI) do 2011. te nakon u skladu s standardima europskog odbora European Committee on Antimicrobial Susceptibility Testing (EUCAST). Podatci o tuberkulozi dobiveni su iz Laboratorija za dijagnostiku tuberkuloze, koji obavlja ispitivanje osjetljivosti M. tuberculosis na antituberkulotike prve i druge linije fenotipskim i molekularnim metodama. REZULTATI: Visoka i umjerena rezistencija S.pneumoniae na penicilin bilježi se do 2012., nakon čega se odvojeno prikazuje rezistencija na oralni (23%) i parenteralni peniclin (3-4%). Neosjetljivost (R+I) na ampicilin, kotrimoksazol i tetracikline ima trend postupnog smanjivanja kao i na makrolide nakon 2008. godine. H.influenzae gotovo je potpuno osjetljiv na kloramfenikol, azitromicin, ceftriakson, koamoksiklav (≤2%). Učestalost rezistencije H.influenzae na ampicilin bilježi blagi porast (24% u 2016.). Učestalost tuberkuloze u RH se smanjuje. Monorezistencija na izoniazid te streptomicin najčešće su među bolesnicima u RH, dok ostale monorezistencije na etambutol, rifampicin i pirazinamid gotovo i nisu prisutne. Kod bolesnika oboljelih od TBC u slučaju multirezistencije osim na izoniazid i rifampicin, zapaža se i neosjetljivost na etambutol, pirazinamid i streptomicin. ZAKLJUČAK: Cijepljenjem preventabilni uzročnici bolesti pokazuju različite trendove promjene rezistencije na antibiotike. Pneumokoki pokazuju najveći postotak izolata neosjetljivih na penicilin, kotrimoksazol, makrolide i tetracikline. Izolati H.influenzae imaju trend povećanja rezistentncije na ampicilin, neznatno promjenjivu rezistenciju na kotrimoksazol (oko 20%) te dobru osjetljivost na cefalosporine. Postotak rezistentnih izolata tuberkuloze kreće se uglavnom oko 5% s stalnim smanjenjem ukupnog broja izolata.
Sažetak (engleski)
OBJECTIVES: Resistance to antibiotics is one of the leading problems of medicine today. The goal of this study was to analyse antibiotic resistance in most important, vaccination preventable, bacterial pathogens in Croatia from 2002.-2016. MATERIALS AND METHOD: The resistance data for S. pneumoniae and H. influenzae isolates are collected every year from October 1 to December 31. Antibiotic sensitivity testing was done by disk diffusion and determination of minimal inhibitory concentrations (MIC) (Etest) according to the Clinical and Laboratory Standards Institute standards until 2011., followed by the European Committee on Antimicrobial Susceptibility Testing (EUCAST) standards after 2011. Tuberculosis data was obtained from Tuberculosis Diagnostic Laboratory, which tests the susceptibility of M. tuberculosis to the first and second line of antituberculosis drugs by phenotypic and molecular methods. RESULTS: The data about high and intermediate resistance of S.pneumoniae to penicillin is collected until 2012, after which the resistance to oral (23%) and parenteral penicillin (3-4%) is shown separately. Resistance to ampicillin, cotrimoxazole and tetracycline has the tendency of reduction as well as macrolides after 2008. H. influenzae is almost completely susceptible to chloramphenicol, azithromycin, ceftriaxone, coamoxyclav (≤2%), Resistance to ampicillin is increasing (up to 24% in 2016). The incidence of tuberculosis in Croatia is decreasing. The monoresistence of isoniazid and streptomycin is most common among the patients in Croatia, while the other monoresistencies on etambutol, rifampicin and pyrazinamide almost do not even appear. Most of the patients with multi-drug resistant tuberculosis apart from isoniazid and rifampicin are also resistant to etambutol, pyrazinamide and streptomycin. CONCLUSION: The vaccine preventable pathogens cause different trends in antibiotic resistance. Pneumococcus shows the highest percentage of isolates insensitive to penicillin, cotrimoxazole, macrolide and tetracycline. H.influenzae isolates have a trend of increased resistance to ampicillin, slightly variable resistance to cotrimoxazole (around 20%) and good sensitivity to cephalosporins. The percentage of resistant tuberculosis isolates is generally about 5% with a constant decrease in the number of isolates.
Ključne riječi
Ključne riječi (engleski)
Jezikhrvatski
URN:NBNurn:nbn:hr:171:319864
Studijski programNaziv: Medicina
Vrsta studija: sveučilišni
Stupanj studija: integrirani preddiplomski i diplomski
Akademski / stručni naziv: doktor/doktorica medicine (dr. med.)
Vrsta resursaTekst
Način izrade datotekeIzvorno digitalna
Prava pristupaOtvoreni pristup
Uvjeti korištenjaIkona licence Zaštićeno autorskim pravom.
Datum i vrijeme pohrane2019-10-18 13:29:10