Cilj istraživanja: Glavni cilj istraživanja je usporediti učestalost posjeta pacijenata liječenih od hiperlipidemije u ordinacijama obiteljske medicine (OM) u ruralnoj i urbanoj sredini te utvrditi postoji li korelacija između broja posjeta i kontrole ispitivanog stanja poremećaja lipoproteina. Materijali i metode: Provedeno povijesno kohortno istraživanje temeljilo se na praćenju pacijenata ( čiji su podatci bili anonimizirani ) oboljelih od hiperlipidemije u ruralnoj ( grad Sinj i općina Hrvace ) te urbanoj sredini ( grad Split ). Istraživanje je obuhvatilo pacijente kojima je hiperlipidemija dijagnosticirana prvi put s narušenim jednim ili više biokemijskih parametara ( koncentaracija HDL-a, LDL-a, ukupnog kolesterola ili triglicerida ). Za svakog pacijenta ispunjen je upitnik s podatcima koji su uključivali njegov lipidni profil kad se bolest dijagnosticirala, propisanu terapiju s režimom doziranja i brojem recepata, broj dolazaka u ordinaciju, osnovne informacije o pratećim i drugim bolestima ako ih pacijent ima i na koncu njegov lipidni profil nakon jednogodišnjeg liječenja. Nakon što su se prikupili podatci, do rezultata se došlo metodama deskriptivne statistike, a koristile su se aritmetička sredina i standardna devijacija u slučajevima normalne razdiobe numeričkih vrijednosti, u suprotnom se uzimao medijan i interkvartilni raspon (IQR). Normalnost razdiobe testirala se Kolmogorov-Smirnov testom. Zavisnost među kategorijskim varijablama testirala se Hi kvadrat testom (X2), dok se razlika u numeričkim vrijednostima testirala upotrebom T-testa. U slučaju odstupanja razdiobe vrijednosti od normalne distribucije koristio se Mann-Whitney U test. Analiza je napravljena u statističkom softwareu STATISTICA 12 te su zaključci donijeti pri razini signifikantnosti od 5 %. Rezultati: Istraživanje je pokazalo da su pacijenti iz urbane sredine u prosjeku za 7,77 godina stariji od pacijenata iz ruralne sredine, a u obje skupine ispitanika, dijagnozu bolesti češće postavlja liječnik obiteljske medicine nego specijalist. Na početku terapije, prosječnu vrijednost kolesterola za 0,88 mmol/L te triglicerida za 1,27 mmol/L više imaju pacijenti iz ruralne u odnosu na pacijente iz urbane sredine. Kod obje skupine liječenje je najčešće odmah započeto medikamentoznom terapijom, najpropisivaniji lijek je atorvastatin, a najčešća prateća bolest je hipertenzija. Statističkom obradom pokazalo se da se pacijentima iz ruralne sredine u prosjeku na godišnjoj razini izda nepunih 10 recepata ( 9,87 ), a pacijentima iz urbane sredine otprilike 8 ( 8,22 ) recepata. Prosječan ukupni broj posjeta zbog hiperlipidemije na godišnjoj razini je veći za pacijente iz ruralne ( 4 posjete ), nego za pacijente iz urbane sredine ( 2 posjete ), dok je ukupnan broj svih posjeta ( zbog svih bolesti ) veći za pacijente iz urbane nego za pacijente iz ruralne sredine. Nakon jednogodišnje terapije, analizom podataka utvrdilo se da pacijenti iz ruralne sredine imaju prosječnu vrijednost kolesterola za 0,47 mmol/L manje u odnosu na pacijente iz urbane sredine, tj. veći je postotak pacijenata koji su postigli normalne vrijednosti lipidnog profila u ruralnoj nego u urbanoj sredini. Zaključak : Iako se istraživanjem nije potvrdila hipoteza da je kontrola istraživane bolesti bolja u urbanoj nego u ruralnoj sredini, moglo bi se zaključiti da postoji korelacija između broja dolazaka i kontrole bolesti praćenjem lipidog profila pacijenata. Ovakvi rezultati koji idu u prilog ruralnoj sredini trebaju se uzeti sa zadrškom jer je u ispitivanje uključen malen broj ispitanika, a također nije sigurno da su mjesta Sinj i Hrvace reprezentativni primjeri ruralnih sredina s obzirom da njihovu razvijenost i dobru prometnu povezanost s većim urbanim cjelinama.