| Sažetak | Uvod i cilj istraživanja: Eradikacija Helicobacter pylori (H. pylori) infekcije postaje sve teža.
Visoka prevalencija H. pylori infekcije, složenost njenog liječenja, slaba usklađenost
registriranih pakiranja lijekova ili nedostatna adherencija bolesnika s terapijskim protokolom
pridonose antibiotskoj rezistenciji i porastu troškova u zdravstvenom sustavu. Cilj našeg
presječnog istraživanja bio je odrediti znanje i stavove liječnika obiteljske medicine i studenata
medicine u Republici Hrvatskoj s važećim smjernicama za liječenje H. pylori infekcije,
Maastricht V/Florence konsenzus izvješćem. Cilj našeg sekundarnog istraživanja bio je utvrditi
usklađenost pakiranja registriranih lijekova koji su sastavni dio eradikacijskog protokola za
liječenje H. pylori infekcije s europskim i nacionalnim terapijskim smjernicama.
Ispitanici i postupci: Istraživanje je provedeno s liječnicima obiteljske medicine i studentima
medicine s ciljem utvrđivanja adherencije s europskim smjernicama za liječenje H. pylori
infekcije, Maastricht V/Florence konsenzus izvješćem. Anketni upitnik je podijeljen putem
elektroničke pošte u 2338 ordinacija obiteljske medicine u Republici Hrvatskoj te studentima
medicine četvrte, pete i šeste godine studija Medicine Sveučilišta u Splitu. Odgovori su se
skupljali elektronskim putem tijekom razdoblja od 23. lipnja do 26. kolovoza 2020. godine.
U sekundarnom istraživanju ispitali smo usklađenosti pakiranja registriranih lijekova za
eradikaciju H. pylori infekcije s europskim i nacionalnim smjernicama o H. pylori infekciji za
odrasle bolesnike za Republiku Hrvatsku, Republiku Sloveniju, Italiju i Ujedinjeno
Kraljevstvo. Pri tome smo istražili usklađenost pakiranja lijekova sa svim dostupnim
terapijskim protokolima, a lijekove smo identificirali u nacionalnim bazama lijekova u srpnju
2019. godine.
Rezultati: U istraživanje je uključeno 249 liječnika obiteljske medicine i 169 studenata
medicine. Bizmut četverostruka terapija ili ne-bizmut četverostruka terapija (konkomitantna),
koje su prva linija terapije za eradikaciju H. pylori infekcije, u Republici Hrvatskoj bile su izbor
4,8% liječnika obiteljske medicine i 13% studenata medicine, dok bi 66,3% liječnika obiteljske
medicine i 79,9% studenata medicine izabralo trojnu terapiju s klaritromicinom, što nije u
skladu s važećim smjernicama. Bizmut četverostruka terapija bila je najčešći izbor kao druga
linija terapije (što je u skladu sa smjernicama), kod 45,4% liječnika obiteljske medicine i 34,9%
studenata medicine. Međutim, samo 2,8% liječnika obiteljske medicine i 7,1% studenata
medicine bi točno preporučilo prvu i drugu liniju terapije za eradikaciju H. pylori infekcije.
Značajno veći postotak studenata preferira C13-urea izdisajni test od liječnika obiteljske
medicine (50,3% vs. 6,4%). Samo 59,0% liječnika obiteljske medicine bi liječilo H. pylori kod
svih bolesnika uključujući i asimptomatske. Studenti medicine značajno češće prepoznaju
povezanost između H. pylori infekcije i karcinoma želuca u odnosu na liječnike (92,9% vs.
73,5%).
U drugom dijelu istraživanja gdje smo ispitivali usklađenost pakiranja registriranih lijekova sa
smjernicama za liječenje, rezultati za Republiku Hrvatsku su pokazali usklađenost lijekova s
10-dnevnim terapijskim protokolom za sve terapijske protokole osim sekvencijske terapije.
Usklađenost lijekova nije registrirana sa svim predloženim 14-dnevnim terapijskim
protokolima u Republici Hrvatskoj. Neusklađenost pakiranja registriranih lijekova u Republici
Hrvatskoj posljedica je ograničene dostupnosti i pakiranja lijekova. U Ujedinjenom Kraljevstvu
pakiranja lijekova su češće usklađena sa 14-dnevnim terapijskim protokolima i nacionalnim
smjernicama. U Italiji je bolja usklađenost pakiranja lijekova s 10-dnevnim terapijskim
protokolima prema europskim smjernicama, dok u Republici Sloveniji postoji neusklađenost
pakiranja lijekova sa svim predloženim terapijskim protokolima. Ovim istraživanjem smo
dokazali značajno manju raznolikost u pakiranju lijekova registriranih u Republici Hrvatskoj i
Republici Sloveniji, u usporedbi s pakiranjima lijekova u Italiji i Ujedinjenom Kraljevstvu.
Zaključci: Znanje liječnika obiteljske medicine i studenata medicine o smjernicama za
liječenje H. pylori infekcije je nedostatno u Republici Hrvatskoj. Potrebne su daljnje
kontinuirane ciljane edukacijske intervencije s ciljem mijenjanja stavova i znanja o dijagnostici
i terapiji H. pylori infekcije. S obzirom na lošu usklađenost pakiranja registriranih lijekova sa
smjernicama za liječenje H. pylori infekcije, u kliničku praksu kao uobičajeni dio liječenja
bolesnika trebalo bi uvesti edukaciju bolesnika, jer je adherencija sa smjernicama od izuzetne
važnosti. |
| Sažetak (engleski) | Background and Objectives: Helicobacter pylori (H. pylori) eradication is becoming
increasingly difficult. High prevalence of H. pylori infection, the complexity for its treatment,
poor accordance of registered drug packs or poor patient adherence to the treatment may
contribute to antibiotic resistance and healthcare costs.
The aim of our cross-sectional study was to determine the knowledge of current guidelines
(Maastricht V/Florence consensus report) and attitude in the diagnosis and treatment of H.
pylori infection in primary care physicians (PCPs) and medical students in Croatia. The aim of
our secondary study was to investigate whether registered drug packs are in accordance with
European and national guidelines for H. pylori eradication with reference to the number of drug
units.
Subjects and Methods: A study was conducted among PCPs and medical students to evaluate
adherence to Maastricht V consensus guidelines. Questionnaire was distributed by e-mail to
2338 PCPs offices in Croatia and to the medical students from the University of Split School
of Medicine. Responses were collected electronically from June 23 to August 26 of 2020.
In secondary study we considered treatment options for management of H. pylori infection
recommended by the Maastricht V/Florence Consensus Report and by national guidelines in
United Kingdom (UK), Croatia, Italy and Slovenia for adults. Drugs proposed by the guidelines
were identified in national drug databases in July of 2019.
Results: 249 PCPs and 169 medical students were included in the study. Bismuth or nonbismuth
based quadruple therapy as first-line treatment for H. pylori was the choice of 4,8% of
PCPs and 13% of students, while 66,3% PCPs and 79,9% students would choose
clarithromycin-based triple therapy. Bismuth-based quadruple therapy was the most preferred
second-line of treatment for 45,4% of PCPs and 34,9% of students. Only 2,8% PCPs and 7,1%
of students would correctly recommend first and second line of treatment for H. pylori infection.
A larger proportion of students than PCPs would prefer C13-urea breath test (50,3% vs. 6,4%).
Only 59,0% PCPs would treat for H. pylori in all patients including the asymptomatic ones.
Students more frequently recognized the link between H. pylori and gastric cancer compared to
PCPs (92,9% vs. 73,5%).
In our secondary study when considering accordance for 10-day treatment regimens, drug packs
registered in Croatia could not be matched with sequential therapies, only. A number of
proposed treatments could not be matched due to limited availability of drugs in Croatia. None
of the 14-day treatment regimens could be matched. Drug packs registered in UK more often
matched 14-day treatment regimens and national guidelines. Considering European guidelines,
10-day treatments could more frequently be matched in Italy and in Slovenia none of the
proposed treatments could be matched. Furthermore, in this study, we identified a sensibly
smaller variety in drug pack size registered in Croatia and Slovenia when compared to UK and
Italy.
Conclusions: PCPs and medical students’ knowledge of H. pylori guidelines are insufficient in
Croatia and ask for additional training. Considering poor accordance of drug packs with
treatment guidelines for H. pylori, discussing adherence to antimicrobial treatment with patients
should be introduced as a standard of patient care and education. |
