Naslov In vitro učinkovitost topikalnih antimikrobnih lijekova
Naslov (engleski) In vitro efficacy of topical antimicrobial drugs
Autor Kristina Zurak
Mentor Marija Tonkić (mentor)
Član povjerenstva Ivana Goić Barišić (predsjednik povjerenstva)
Član povjerenstva Anita Novak (član povjerenstva)
Član povjerenstva Marija Tonkić (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj Sveučilište u Splitu Medicinski fakultet (Medicinska mikrobiologija i parasitologija) Split
Datum i država obrane 2021-10-27, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana BIOMEDICINA I ZDRAVSTVO Kliničke medicinske znanosti Medicinska mikrobiologija
Sažetak Cilj istraživanja: Cilj ovoga rada je utvrditi osjetljivost bakterija koje najčešće izazivaju lokalizirane infekcije u KBC Split tijekom 2020. godine na pojedine topikalne antimikrobne lijekove kako bi se ustanovilo koji od testiranih antibiotika je najbolji izbor za empirijsko liječenje ovih infekcija.
Materijal i metode: Retrospektivnim istraživanjem analizirani su podaci o osjetljivosti na topikalne antimikrobne lijekove (aminoglikozide, fluorokinolone, kloramfenikol, kolistin te mupirocin) pojedinih vrsta bakterija koje su najčešći uzročnici lokaliziranih infekcija: Escherichia coli i ESBL E. coli, Klebsiella pneumoniae (uključujući i ESBL sojeve), Pseudomonas aeruginosa, Acinetobacter baumannii te Staphylococcus aureus (uključujući MRSA). Osjetljivost je ispitivana metodom disk difuzije, a za kolistin metodom dilucije u bujonu.
Rezultati: Rezultati pokazuju visoku rezistenciju bakterije Escherichia coli na antibiotike ciprofloksacin i levofloksacin, a najmanju na kloramfenikol i kolistin. U usporedbi s Escherichia coli, ESBL producirajući soj Escherichia coli pokazuje znatno veću rezistenciju na sve ispitivane antibiotike osim na kolistin i kloramfenikol. Sojevi Klebsiella penumoniae su bili najrezistentniji na antibiotik tobramicin, a najmanje rezistentni na kloramfenikol i kolistin. ESBL producirajući sojevi ove bakterije su bili znatno rezistentniji na sve ispitivane antibiotike osim na kloramfenikol i kolistin. Pseudomonas aeruginosa je bio najrezistentniji na ciprofloksacin i levofloksacin, a najmanje na kolistin. Sojevi Acinetobacter baumanni su bili najrezistentniji na levofloksacin, a najmanje na kolistin. Izolati Staphylococcus aureus su bili najrezistentniji na levofloksacin, a najosjetljiviji na kloramfenikol i norfloksacin. MRSA sojevi su bili najviše rezistentni na levofloksacin, u značajno većim postotcima od MSSA sojeva, a najveću osjetljivost pokazali su na mupirocin.
Zaključak: Podaci ove studije pokazuju visoke stope rezistencije ispitivanih bakterija na pojedine topikalne antimikrobne lijekove što je u skladu s trendovima porasta rezistencije bakterija u svijetu te možemo pretpostaviti da će se ta rezistencija u budućnosti još povećavati. Stoga su potrebni dodatni napori i restrikcije koje će omogućiti primjereniju uporabu antibiotika kako bi se spriječilo širenje rezistentnih sojeva.
Sažetak (engleski) Objective: The main aim of this research was to determine the susceptibility of bacterial isolates which are that most frueqent causative agents of localized infections in UHC Split in 2020 to certain topical antimicrobial drugs and to determine which of the antibiotics tested is the best choice for empirical treatment of these infections.
Material and methods: In this retrospective study the data of susceptibility to topical antimicrobial drugs (aminoglycosides, fluoroquinolones, chloramphenicol, colistin and mupirocin) of certain types of bacteria that are the most common causes of localized infections were analyzed. Bacterial isolates included were Escherichia coli and ESBL E. coli, Klebsiella pneumoniae (including Klebsiella pneumoniae ESBL strains), Pseudomonas aeruginosa, Acinetobacter baumannii, and Staphylococcus aureus (including MRSA). Sensitivity was examined by disk diffusion method, and for colistin by broth dilution method.
Results: The results showed high resistance rates of Escherichia coli to the antibiotics ciprofloxacin and levofloxacin, and the lowest rates to chloramphenicol and colistin. Compared with Escherichia coli, the ESBL-producing strain of Escherichia coli showed significantly higher resistance to all tested antibiotics except colistin and chloramphenicol. Strains of Klebsiella penumoniae were the most resistant to the antibiotic tobramycin, and the least resistant to chloramphenicol and colistin. ESBL-producing strains of this bacterium were significantly more resistant to all tested antibiotics except chloramphenicol and colistin. Pseudomonas aeruginosa was most resistant to ciprofloxacin and levofloxacin, and least to colistin. Acinetobacter baumanni strains were the most resistant to levofloxacin and the least to colistin. Staphylococcus aureus isolates were the most resistant to levofloxacin and the most sensitive to chloramphenicol and norfloxacin. MRSA strains were most resistant to levofloxacin in significantly higher percentages than MSSA strains, and showed the highest sensitivity to mupirocin.
Conclusion: The data from this study follow the global trends of increasing resistance, and can be assumed that this number will increase in the future. Restrictions are needed to allow more appropriate use of antibiotics to prevent the spread of resistant strains.
Ključne riječi
Antiseptici
Otpornost mikroorganizama na lijekove
Tehnike in vitro
Ključne riječi (engleski)
Anti-Infective Agents Local
Drug Resistance Microbial
In Vitro Techniques
Jezik hrvatski
URN:NBN urn:nbn:hr:171:820668
Studijski program Naziv: Farmacija Vrsta studija: sveučilišni Stupanj studija: integrirani preddiplomski i diplomski Akademski / stručni naziv: magistar/magistra farmacije (mag. pharm.)
Vrsta resursa Tekst
Način izrade datoteke Izvorno digitalna
Prava pristupa Otvoreni pristup
Uvjeti korištenja
Datum i vrijeme pohrane 2021-11-08 12:22:45