Naslov Facilitating the use and uptake of timely evidence from rapid reviews by policymakers and other healthcare stakeholders
Naslov (hrvatski) Olakšavanje upotrebe i korištenja dokaza iz brzih pregleda literature donositeljima odluka i drugim dionicima zdravstvene zaštite
Autor Chantelle Marie Garritty https://orcid.org/0000-0002-2207-9958
Mentor David Moher https://orcid.org/0000-0003-2434-4206 (mentor)
Član povjerenstva Ljubo Znaor (predsjednik povjerenstva)
Član povjerenstva Lorainne Tudor Car https://orcid.org/0000-0001-8414-7664 (član povjerenstva)
Član povjerenstva Tina Poklepović Peričić (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj Sveučilište u Splitu Medicinski fakultet (Istraživanja u biomedicini i zdravstvu) Split
Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj Kanada: Sveučilište Western Ontario Ottawa Hospital Research Institute, Ottawa, Canada
Datum i država obrane 2021, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana BIOMEDICINA I ZDRAVSTVO Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita Epidemiologija
Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana BIOMEDICINA I ZDRAVSTVO Javno zdravstvo i zdravstvena zaštita Javno zdravstvo
Univerzalna decimalna klasifikacija (UDC ) 614 - Javno zdravstvo. Prevencija nesreća
Sažetak Background: Rapid reviews (RRs) are useful products to
healthcare policy-makers and other stakeholders who require
timely evidence. Knowing how to convey RR evidence to
various end-users efficiently is crucial, given that they directly
inform decision-making. However, to date, little is known about
the format and content of RRs produced in the published or
unpublished domains or how well RRs are packaged for use in
decision-making. In recent years, national and international
guideline developers have also started incorporating RRs into
guideline development processes to inform recommendations in
urgent and emergent decision-making scenarios. The WHO is
one such organization that must provide an evidence-informed
guideline within 1-3 months, labelled a rapid advice guideline
(RAG), in response to a public health emergency or event.
However, WHO lacked specific guidance on how best to
accelerate their standard guideline development process to
systematically generate the evidence within this timeline of a few
months. Therefore, the aim of this doctoral dissertation was
threefold and included the following research: a study to
establish a baseline of data on the production and design of RRs,
including specific formats used to present information and what
information is conveyed within each RR; a study that formally
assessed RRs as an information-packaging mechanism intended
for healthcare stakeholders; and, a study that outlined detailed
guidance on how to produce WHO RAG informed by RRs,
within 1-3 months in the context of an urgent public health
situation.
Methods: The first study involved a formal comparison of
journal-published (JP) and non-journal published (NJP) RRs
regarding format and content features. The sample of RRs was
identified first from key database searches followed by a grey
literature search of 148 RR producing organizations. Using this
same sample of RRs, the second study involved formally
assessing these reviews against the BRIDGE criteria that were
adapted to align with RRs and included a total of 26 items. The
final study involved discussions with WHO staff from various
programs that most often deal with emergencies regarding key
aspects to consider for developing a RAG. The guidance was
further informed by an existing RR methods approach that was
incorporated into the existing WHO standard guideline
development process.
Results: Study 1. For this comparison, a total of 103 RRs were
identified (52 JP and 51 NJP) from 2016. A higher percentage of
certain features were observed in JP RRs compared to NJP RRs
(e.g., reporting authors; use of a traditional journal article
structure; section headers including abstract, methods,
discussion, conclusions, acknowledgments, conflict of interests,
and author contributions; and use of figures (e.g., Study Flow
Diagram) in the main document). For NJP RRs, a higher
percentage of features were observed (e.g., use non-traditional
report structures; labelling of executive summary sections and
appendices; use of typographic cues; and including outcome
tables). NJP RRs were more than double in length versus JP
RRs. The inclusion of key messages was uncommon in both
groups.
Study 2. Results indicated that overall, conformity to the adapted
BRIDGE criteria was modest. Some useful features were
identified in the sample of RRs, including, for example, all
aimed to synthesize research evidence and all provided
references of included studies. Further, most RRs provided detail
on the problem or issue and described methods to conduct the
RRs, while several RRs addressed political or health systems
contexts. Two-thirds of the RRs appeared to target policy-makers
and key stakeholders as the intended audience, yet only a third of
the RRs involved their tacit knowledge. Even fewer directly
involved them in reviewing the content of the RR. Only six RRs
involved patient partners in the process. Nearly a quarter of the
RRs were prepared in a format considered to make information
easy to absorb (i.e. graded entry) with a similar number that
provided specific key messages. Readability assessment
indicated that the text of key RR sections would be hard to
understand for an average reader (i.e., require post-secondary
education) and take 42 (± 36) minutes to read.
Study 3. Criteria for considering if a WHO RAG is appropriate
and feasible are discussed. Among the nine main steps outlined,
the roles of various contributors across phases of development
are also described. Further, methods and stages involved in
performing RRs and subsequent recommendations are explained
in detail.
Conclusion: The first study highlights certain differences
between JP and NJP RRs regarding format and content, and
suggests that both groups would benefit from better use of plain
language and could be more concise in design. By assessing RRs
against the adapted BRIDGE criteria in the second study, we
now understand possible ways in which RRs could be improved
to better meet the information needs of healthcare
decision-makers and their potential for innovation as an
information-packaging mechanism. The last paper advances the
transparency of WHO’s guideline development process and
demonstrates it is possible to apply RR methods and RAG
processes to complex public health interventions in urgent
situations where the end-users may be very diverse.
Sažetak (hrvatski) Uvod: Brzi pregledi literature (engl. rapid reviews, RR) korisni
su proizvodi za donositelje odluka o zdravstvenim politikama i
druge dionike kojima su potrebni pravodobni dokazi. Znanje
kako učinkovito prenijeti dokaze o RR raznim krajnjim
korisnicima ključno je, s obzirom na to da oni izravno
informiraju donošenje odluka. Međutim, do danas je malo
poznato o formatu i sadržaju RR-ova koji jesu ili nisu objavljeni,
ili o tome koliko su RR-ovi prilagođeni za upotrebu u
odlučivanju. Posljednjih godina, nacionalni i međunarodni autori
smjernica također su počeli ugrađivati RR-ove u procese izrade
smjernica kako bi pružili preporuke u hitnim situacijama.
Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) jedna je od takvih
organizacija koja mora pružiti smjernice utemeljene na dokazima
u roku od 1-3 mjeseca, a koje se zovu brze savjetodavne
smjernice (engl. rapid advice guideline, RAG), kao odgovor na
hitne slučajeve u javnom zdravstvu. Međutim, SZO su
nedostajale specifične smjernice o tome kako najbolje ubrzati
njihov standardni razvoj smjernica kako bi se sustavno generirali
dokazi u roku od nekoliko mjeseci. Stoga je cilj ove doktorske
disertacije bio trostruki i obuhvaćao je sljedeća istraživanja:
istraživanje kojem je cilj bio utvrđivanje osnovnih podataka o
proizvodnji i dizajnu RR-ova, uključujući specifične formate koji
se koriste za predstavljanje informacija i koje se informacije
prenose unutar svakog RR-a; istraživanje koje je formalno
ocijenilo RR kao mehanizam za pripremu informacija
namijenjen dionicima u zdravstvu; i, istraživanje koja je dalo
detaljne smjernice o tome kako proizvesti RAG SZO-a temeljem
RR-a, u roku od 1-3 mjeseca u kontekstu hitne situacije u
javnom zdravstvu.
Metodologija objedinjenih radova: Prvo istraživanje
uključivalo je formalnu usporedbu RR objavljenih u časopisu i
RR-a koji nisu objavljeni u časopisima s obzirom na format i
značajke sadržaja. Uzorak RR-a identificiran je prvo iz
pretraživanja ključnih baza podataka, a zatim je pretražena siva
literatura 148 organizacija koje proizvode RR.
Koristeći isti uzorak RR-ova, drugo je istraživanje uključivalo
formalnu procjenu ovih pregleda prema kriterijima BRIDGE koji
su prilagođeni usklađivanju s RR-ima i obuhvaćalo je ukupno 26
stavki.
Treće istraživanje uključivalo je razgovore s osobljem Svjetske
zdravstvene organizacije (SZO) iz različitih programa koji se
najčešće bave hitnim situacijama u vezi s ključnim aspektima
koje treba uzeti u obzir za izradu RAG. Smjernice su dalje
revidirane u skladu s informacijama o postojećim pristupima RR
metodama koji su ugrađeni u postojeći postupak izrade
standardnih smjernica SZO-a.
Rezultati: Istraživanje 1. Za ovu usporedbu pronađena su
ukupno 103 RR-a (52 objavljena u časopisu i 51 koji nisu
objavljeni u časopisu) od 2016. godine. Veći postotak određenih
značajki zabilježen je u RR-ovima objavljenim u časopisu u
usporedbi s onima koji nisu bili objavljeni u časopisu (npr.
navođenje autora; uporaba tradicionalne strukture znanstvenog
članka; naslovi odjeljaka, uključujući sažetak, metode, raspravu,
zaključke, zahvale, sukob interesa i doprinose autora, i upotrebu
slika (npr. dijagram tijeka istraživanja) u glavnom dokumentu).
Za RR koji nisu bili objavljeni u časopisu uočen je veći postotak
značajki (npr. korištenje netradicionalne strukture izvještaja;
označavanje odjeljaka u sažetku i prilozima; upotreba
tipografskih oznaka; uključivanje tablica s ishodima). RR koji
nisu bili objavljeni u časopisu bili su više nego dvostruko duži u
odnosu na RR objavljene u časopisu. Uključivanje ključnih
poruka (engl. key messages) bilo je rijetko u obje skupine.
Istraživanje 2. Rezultati su pokazali da je usklađenost s
prilagođenim BRIDGE kriterijima bila uglavnom nedostatna. U
uzorku RR uočene su neke korisne značajke, uključujući, na
primjer, to što su sve male za cilj napraviti sintezu dokaza o
istraživanju i sve su navele reference uključenih istraživanja.
Nadalje, većina RR-a navela je detalje o problemu koji se
istražuje i opisala metode provođenja RR-a, dok se nekoliko
RR-a odnosilo na kontekst političkog ili zdravstvenog sustava.
Dvije trećine RR-a bile su pripremljene kao da su usmjerene na
donositelje odluka i ključne dionike kao predviđenu publiku, no
samo trećina RR-a uzela je u obzir njihovo neizravno znanje
(engl. tacit knowledge). Još ih je manje bilo izravno uključeno u
pregled sadržaja RR-a. Samo šest RR uključilo je pacijente
partnere u proces. Gotovo četvrtina RR-ova pripremljena je u
formatu za koji se smatra da olakšava prijenos znanja (npr.
stupnjevani unos), a sličan broj RR je naveo specifične ključne
poruke. Procjena čitljivosti (engl. readability) ukazala je na to da
bi tekst ključnih RR odjeljaka bio teško razumljiv za prosječnog
čitatelja (tj. zahtijeva više obrazovanje od srednjoškolskoga) i da
bi bilo potrebno 42 (± 36) minuta za njihovo čitanje.
Istraživanje 3. Analizirano je jesu li kriteriji Svjetske zdravstvene
organizacije za izradu brzih smjernica prikladni i izvodljivi.
Među devet glavnih koraka koji su navedeni, opisane su i uloge
različitih suradnika u fazama razvoja. Nadalje, detaljno su
objašnjene metode i faze koje su uključene u izvođenje RR-a i
naknadne preporuke.
Zaključak: Prvo istraživanje ukazuje na određene razlike
između RR koji jesu i onih koji nisu objavljeni u časopisu,
vezano za format i sadržaj; rezultati prvog istraživanja ukazuju
da bi obje skupine RR trebale koristiti jednostavniji jezik i biti
napisane kraće. Procjenom RR prema prilagođenim BRIDGE
kriterijima u drugom istraživanju predloženi su mogući načini na
koje bi se RR mogli poboljšane kako bi se bolje zadovoljile
informacijske potrebe donositelja odluka u zdravstvu i njihov
potencijal za inovacije tijekom pripreme informacija. Treći rad
unapređuje transparentnost procesa razvoja smjernica Svjetske
zdravstvene organizacije i pokazuje da je moguće primijeniti
metode RR i procese izrade brzih smjernica na složene
javnozdravstvene intervencije u hitnim situacijama u kojima
krajnji korisnici mogu biti vrlo raznoliki.
Ključne riječi
Evidence-Based Medicine
Health Policy
Policy Making
Administrative Personnel
Cross-Sectional Studies
Humans
Databases Factual
Peer Review Research
Publishing
Disease Management
Emergencies
Guidelines as Topic
Public Health-methods
World Health Organization
Ključne riječi (hrvatski)
Medicina utemeljena na dokazima
Zdravstvena politika
Izrada pravilnika
Administrativno osoblje
Presječne studije
Ljudi
Činjenične baze podataka
Recenzija istraživača
Objavljivanje
Upravljanje bolestima
Hitna stanja
Smjernice kao tema
Javno zdravstvo-metode
Svjetska zdravstvena organizacija
Jezik engleski
URN:NBN urn:nbn:hr:171:392968
Studijski program Naziv: Translacijska istraživanja u biomedicini Vrsta studija: sveučilišni Stupanj studija: poslijediplomski doktorski Akademski / stručni naziv: doktor/doktorica znanosti, interdisciplinarna područja znanosti (dr. sc.)
Vrsta resursa Tekst
Način izrade datoteke Izvorno digitalna
Prava pristupa Otvoreni pristup Datum isteka embarga: 2022-07-29
Uvjeti korištenja
Datum i vrijeme pohrane 2022-01-07 14:00:32