| Sažetak | Cilj: Istražiti povezanost pojavnosti komorbiditeta s očuvanošću arhitekture spavanja u oboljelih od opstrukcijske apneje tijekom spavanja teškog stupnja te istražiti povezanost pojavnosti najčešćih komorbiditeta OSA-e s udjelima pojedinih stadija spavanja i učinkovitosti spavanja na temelju objektivnog nalaza cjelonoćne polisomnografije.
Ispitanici i postupci: U ovom istraživanju sudjelovalo 368 pacijenta s OSA-om teškog stupnja, od kojih je bilo 294 muškaraca i 74 žene. Medijan dobi ispitanika bio je 58 godina (49, 66). Riječ je o redovnim pacijentima Centra za medicinu spavanja u Splitu koji su u razdoblju od siječnja 2011. do travnja 2022. godine podvrgnuti cjelonoćnoj polisomnografiji zbog sumnje na OSA-u te im je dijagnosticirana OSA teškog stupnja. Demografski, antropometrijski i anamnestički podaci te polisomnografski nalazi korišteni su isključivo u šifriranom obliku iz digitalne baze podataka Centra za medicinu spavanja.
Rezultati: Od ukupno 368 pacijenata, njih 256 (69,56%) imalo je pridružene komorbiditete, od čega je 231 (90,23%) imao kardiovaskularne komorbiditete, 106 (41,41%) metaboličke, a 27 (10,55%) bolesti dišnog sustava. Među muškarcima i ženama nije bilo statistički značajne razlike u učestalosti komorbiditeta (P=0,076). Također, nije bilo statistički značajne razlike u AHI indeksu, srednjoj i najnižoj zasićenosti arterijske krvi kisikom te ODI indeksu između pacijenata koji imaju i koji nemaju pridružene komorbiditete. Pacijenti s pridruženim komorbiditetima spavali su značajno kraće od pacijenata bez komorbiditeta (387,45±66,33 min vs. 405,72±69,00 min, P=0,019). Također, pacijenti sa pridruženim komorbiditetima imali su manju učinkovistost spavanja u odnosu na pacijente bez komorbiditeta (77,90±12,99 % vs. 81,76±11,70 %, P=0,005) te su proveli su značajno veći udio noći u stadiju 2 (77,62±12,05 % vs. 74,67±13,29%, P=0,045), a manji u REM stadiju spavanja u usporedbi s pacijentima bez komorbiditeta (11,98±7,31% vs. 14,03±6,87 %, P=0,011). Također, postojala je pozitivna korelacija između težine OSA-e i učinkovitosti spavanja (r=0,112, P=0,032) te udjela stadija 2 spavanja (r=0,31, P<0,001), te negativna korelacija između težine OSA-e i udjela stadija 3 (r=-0,19, P<0,001) te REM stadija spavanja (r=-0,29, P<0,001).
Zaključak: Pacijenti koji uz OSA-u teškog stupnja imaju pridružene komorbiditete imaju manju učinkovitost i narušenu arhitekturu spavanja na način da im je smanjen udio REM stadija, a povećan udio stadija 2 spavanja u odnosu na pacijente bez pridruženih komorbiditeta. |
| Sažetak (engleski) | Objectives: To investigate the association between the occurrence of comorbidities and the sleep architecture in patients with severe obstructive sleep apnea and to investigate the association of incidence of the most common comorbidities of OSA with duration of individual sleep stages and sleep efficiency based on the objective findings of whole-night polysomnography.
Subjects and methods: This study included 368 patients with severe OSA, from whom 294 were men and 74 were women. The median age was 58 years (49, 66). These were patients of the Sleep Medicine Center in Split who, in the period from January 2011 to April 2022, who underwent whole-night polysomnography for suspected OSA and were diagnosed with severe OSA. Demographic, anthropometric and anamnestic data and polysomnographic findings were used only in encrypted form from the digital database of the Sleep Medicine Center.
Results: Out of a total of 368 patients, 256 (69.56%) had associated comorbidities, of which 231 (90.23%) were cardiovascular, 106 (41.41%) metabolic, and 27 (10.55%) respiratory comorbidities. There was no statistically significant difference in the frequency of comorbidities (P=0.076) among men and women. Also, there was no statistically significant difference in the AHI index, mean and lowest arterial blood oxygen saturation and the ODI index between patients with and without associated comorbidities. Patients with comorbidities slept significantly shorter than patients without comorbidities (387.45±66.33 min vs. 405.72±69.00 min, P=0.019). Also, patients with associated comorbidities had lower sleep efficiency compared to patients without comorbidities (77.90±12.99% vs. 81.76±11.70%, P=0.005) and spent significantly higher proportion of night in stage 2 (77.62±12.05% vs. 74.67±13.29%, P=0.045), and less in the REM stage of sleep compared to patients without comorbidities (11.98±7.31% vs. 14.03±6.87 %, P=0.011). Also, there was a positive correlation between OSA severity and sleep efficiency (r=0.112, P=0.032) and the proportion of stage 2 sleep (r=0.31, P<0.001). There was also a negative correlation between OSA severity and the proportion of stage 3 (r=-0.19, P<0.001) and REM sleep stage (r=-0.29, P<.001).
Conclusions: Patients who, in addition to severe OSA, have associated comorbidities have lower sleep efficiency and disturbed sleep architecture, specifically reduced REM and prolonged stage 2 compared to patients without associated comorbidities. |
