Naslov Mjerenje AB indeksa prije i nakon endovaskularne intervencije u bolesnika s visokim stupnjem periferne arterijske bolesti
Naslov (engleski) Measurement of ankle-brachial index before and after endovascular intervention in patients with a high degree peripheral vascular disease
Autor Leon Serdarević
Mentor Liana Cambj Sapunar (mentor)
Član povjerenstva Duška Glavaš (predsjednik povjerenstva)
Član povjerenstva Joško Božić (član povjerenstva)
Član povjerenstva Renata Pecotić (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj Sveučilište u Splitu Medicinski fakultet Split
Datum i država obrane 2022, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana BIOMEDICINA I ZDRAVSTVO Kliničke medicinske znanosti Radiologija
Sažetak Ciljevi: Primarni cilj ovog istraživanja je procijeniti značajnost i relevantnost ABI prije i nakon
endovaskularne intervencije u bolesnika s visokim stupnjem periferne arterijske bolesti.
Ispitanici i metode: Retrospektivna monocentrična studija je provedena na Zavoda za
intervencijsku radiologiju Kliničkog zavoda za dijagnostičku i intervencijsku radiologiju KBCa
Split. Pacijenti (N=18) kojima je i prije i nakon endovaskularne intervencije izmjeren ABI
tijekom razdoblja od 17. veljače do 8. srpnja 2022. godine uključeni su u ovu studiju. Uređaj
koji se koristio za mjerenje je MESI ABPI MD. Njihove povijesti bolesti proučene su u svrhu
izdvajanja sljedećih parametara: dob, spol, komorbiditeti te klinički, radiološki i angiografski
nalazi.
Rezultati: Većina pacijenata (83%) s izraženom perifernom arterijskom bolesti imala je teže
oblike kalcifikacija stijenki arterija zdjelice i nogu. U svih pacijenata (N=18) smo ustanovili da
ukoliko postoje teške kalcifikacije stijenki arterija da se one nalaze u obje noge. U pacijenata u
kojih nije bilo kalcifikata također se uočila simetrija i na drugoj nozi. Time smo potvrdili našu
prvu hipotezu da pacijenti s visokim stupnjem PAB imaju značajne kalcifikate na arterijama
zdjelice i nogu. CTA nam nije pomogao u razlikovanju dviju vrste kalcifikata: aterosklerotskog
plaka i Mönckebergove arterioskleroze zbog nedovoljno visoke rezolucije uređaja za takvu
analizu stoga se podjela nije obavila u rezultatima. U 15 pacijenata (83%) s izraženim
kalcifikatima arterija kojima je napravljena morfološki uspješna endovaskularna intervencija
potvrđena je naša hipoteza o nepouzdanosti AB indeksa. Naime, ABI je i prije i nakon
intervencije varirao od potpuno normalnih vrijednosti do ispod 0,5 u pacijenata s istim
Rutherfordovim gradusom kliničkih smetnji.
Zaključci: Mjerenje AB indeksa je jednostavan, neinvazivan test i metoda probira u
dijagnostici periferne arterijske bolesti. AB indeks po našem istraživanju u bolesnika s teškim
oblicima PAB može biti vrijedan doprinos u praćenju uspjeha endovaskularne intervencije, ali
samo u bolesnika bez značajno kalcificiranih stijenki arterija. U bolesnika koji imaju kalcifikate
gradusa 3 i 4 po Fanelliju, ABI je nepouzdan i ne preporuča se koristiti ga. Prije svakog
intervencijskog zahvata se radi CTA na kojoj se jednostavnim mjerenjem težine kalcificirajućih
lezija po Fanelliju može unaprijed odrediti treba li pacijentu odrediti AB indeks.
Sažetak (engleski) Objectives: This study aimed to evaluate the importance and relevance of the AB index before
and after endovascular intervention in patients with a high degree of peripheral vascular disease.
Subjects and methods: A single-centre retrospective study was performed. Patients (N=18)
who had their ABI measured before and after the intervention in time period from February
17th to July 8th 2022 were included in this study. Measuring device used for this study was
MESI ABPI MD. The case files of those subjects were studied thoroughly for researched
paramteres such as age, sex, comorbidities, clinical, radiological and angiographic reports.
Results: The fact that the majority of patients (83%) with a high degree peripheral vascular
disease had more severe forms of calcification of the walls of the arteries of the pelvis and legs
stood out the most in the research. In all patients (N=18), we found that if there were severe
calcifications of the artery walls, they were found in both legs. In patients who did not have
calcifications, symmetry on the other leg was also confirmed. Thus, we confirmed our first
hypothesis that patients with a high degree peripheral vascular disease have significant
calcifications in the arteries of the pelvis and legs. CTA did not help us distinguish between
two types of calcifications: atherosclerotic plaque and Mönckeberg arteriosclerosis due to the
insufficiently high resolution of the device for such an analysis, therefore the division was not
carried out in the results. Our hypothesis about the unreliability of the AB index was confirmed
in 15 patients (83%) with pronounced arterial calcifications who underwent morphologically
successful endovascular intervention. Namely, the ABI both before and after the intervention
varied from completely normal values to below 0.5 in patients with the same Rutherford degree
of clinical disturbances.
Conclusion: AB index measurement is a simple, non-invasive test and screening method in
the diagnosis of peripheral vascular disease. According to our research, the AB index in patients
with severe forms of peripheral vascular disease can be a valuable contribution in monitoring
the success of endovascular intervention, but only in patients without significantly calcified
arterial walls. In patients with Fanelli grade 3 and 4 calcifications, ABI is unreliable and not
recommended. Before each interventional procedure, a CTA is performed, on which, by simply
measuring the severity of calcifying lesions according to Fanelli, it can be determined in
advance whether the patient should have an AB index measured.
Ključne riječi
AB indeks
ABI
periferna arterijska bolest
Ključne riječi (engleski)
Ankle-brachial index
ABI
peripheral arterial disease
peripheral vascular disease
Jezik hrvatski
URN:NBN urn:nbn:hr:171:593680
Studijski program Naziv: Medicina Vrsta studija: sveučilišni Stupanj studija: integrirani preddiplomski i diplomski Akademski / stručni naziv: doktor/doktorica medicine (dr. med.)
Vrsta resursa Tekst
Način izrade datoteke Izvorno digitalna
Prava pristupa Otvoreni pristup
Uvjeti korištenja
Datum i vrijeme pohrane 2022-09-05 11:52:32