Sažetak | Uvod: Uočeno je da pretraživanje literature u sustavnim pregledima nije sveobuhvatno te da
njihove strategije pretraživanja nisu reproducibilne. U ovom istraživanju su analizirani izvori
informacija i reproducibilnost strategija pretraživanja u sustavnim pregledima randomiziranih
kliničkih pokusa o intervencijama iz područja anesteziologije i boli.
Metode: Provedeno je pretraživanje baze PubMed i Cochrane Database of Systematic Reviews
(CDSR) preko sučelja Wiley da bi se pronašli sustavni pregledi randomiziranih kliničkih pokusa
iz područja anesteziologije i boli objavljeni između 2012. i 2016. godine.
Rezutati: U prvo istraživanje koje je analiziralo izvore informacija je uključeno 674 sustavnih
pregleda. Najčešće pretraživanje elektroničke baze podataka među svim analiziranim sustavnim
pregledima su bile: Embase (88,6%), MEDLINE (78,3%), CENTRAL (76,1%), CINAHL (29,1%)
i PubMed (30,9%). Pretraživanje baza Embase, MEDLINE, CENTRAL i CINAHL je značajno
više provedeno u cochraneovim sustavim pregledima nego u ne-Cochraneovim. U 303 (45%)
sustavna pregleda je navedeno da su pretraženi registri kliničkih pokusa, u 184 (27%) je pretražena
siva literatura, u 19 (2,8%) su pretražene osobne baze autora, 243 (36,1%) je provelo ručno
pretraživanje, u 51 (7,6%) su pretraženi citati uključenih studija, u 546 (81%) su pretražene
reference uključenih studija, u 259 (38,4%) su pretraženi drugi pregledi, sustavni pregledi ili metaanalize,
a u 428 (63,5%) sustavnih pregleda su kontaktirani autori uključenih studija. Prosječno
vrijeme između datuma pretraživanja i datuma objave je za sve sustavne preglee bilo 11,4 mjeseci,
za Cochraneove sustavne preglede 7,2 te za ne-Cochraneove sustavne preglede 14,9 mjeseci. U
drugo istraživanje koje je analiziralo reproducibilnost strategija pretraživanja je uključeno 287
sustavnih pregleda. U 280 (97,6%) analiziranih sustavnih pregleda elementi pretraživanja su
navedeni u tekstu članka ili u dodatnim materijalima. U manje od polovice analiziranih sustavnih
pregleda su prikazane cjelovite strategije pretraživanja. Više od polovice sustavnih pregleda je
citiralo smjernice za izradu sustavnih pregleda. Najčešće citirane smjernice su bile: PRISMA
(91,8%), QUOROM (7,7%) i Cochrane smjernice (4,4%). Više od polovice sustavnih pregleda
nije imalo jezična ograničenja u pretraživanju, manje od 10% je navelo sudjelovanje knjižničara u
izradi sustavnog pregleda, a niti jedan nije naveo da je provedena recenzija strategije pretraživanja.
Manje od polovice analiziranih sustavnih pregleda je navelo sučelje pretražene baze podataka,
većina je prikazala dijagram tijeka uključenja studija.
Zaključak: Sustavni pregledi iz područja anesteziologije i boli često ne pretražuju sve izvore
informacija. Cochrane sustavni pregledi su u značajno većoj mjeri pretraživali sivu literaturu,
osobne baze podataka autora, druge sustavne preglede i meta-analize, citate i reference uključenih
studija te su u većoj mjeri kontaktirali autore uključenih studija. Također, vrijeme između datuma
pretraživanja i datuma objave je u Cochrane sustavnim pregledima bilo značajno kraće.
Reproducibilnost strategija pretraživanja ne-Cochraneovih sustavnih pregleda je loša. Sustavni
pregledi koji su citirali smjernice su u većoj mjeri prikazivali dijagram tijeka uključenja studija te
nisu imali jezična ograničenja pretraga. |
Sažetak (engleski) | Background: It has been reported that information sources searched by SRs are insufficiently
comprehensive and that their search strategies are poorly reproducible. We analyzed information
sources and reproducibility of search strategies in Cochrane and non-Cochrane SRs of randomized
controlled trials (RCTs) of interventions published in the field of anesthesiology and pain.
Methods: We searched PubMed and the Cochrane Database of Systematic Reviews (CDSR)
through Wiley from 2012 to 2016 to find SRs of RCTs in the field of anesthesiology and pain.
Results: The first study that analyzed information sources included 674 SRs. The most commonly
searched electronic databases reported in all included SRs were Embase (88,6%), MEDLINE
(78,3%), CENTRAL (76,1%), CINAHL (29,1%) and PubMed (30,9%). In 303 (45%) SRs authors
reported that they searched clinical trial registries, 184 (27,3%) searched grey literature, 19 (2,8%)
searched authors’ personal databases, 243 (36,1%) hand-searched literature, 51 (7,6%) searched
citations of included studies, 546 (81%) searched references of included studies, 259 (38,4%)
searched reviews, meta-analyses or systematic reviews for relevant manuscripts, 428 (63,5%)
contacted study authors. The average time period between search dates and dates of publication
for all analysed SRs was 11,4 months; for CSRs 7,2 months and for NCSRs 14,9. The second study
that analyzed reproducibility of search strategies included 287 NCSRs. In 280 (97,6%) SRs search
elements were found in manuscript or supplementary material. Full search strategies were
presented in less than half of the analyzed SRs. More than half of the analyzed SRs cited references
for SR reporting standards. The most commonly cited SR reporting guidelines were: PRISMA
(91,8%), Quality of Reporting of Meta-Analyses – QUOROM (7,7%) and guidelines from the
Cochrane (4,4%). More than half of the analyzed SRs reported that they did not have any language
limitations in their search strategies, less than 10% reported involvement of librarian and none of
the analysed SRs reported peer-review of search strategies. Less than half of the analysed SRs
reported interface or database provider and the majority of SRs presented PRISMA flowchart.
Conclusion: SRs in the field of anesthesiology and pain often neglect to search for all possible
information sources. Cochrane SRs more often searched grey literature, authors’ personal
databases, other reviews, SRs or meta-analyses, citations and references of included studies, and
contacted authors of included studies. Additionaly, Cochrane SRs had significantly shorter time
periods between search dates and dates of publication. Non-Cochrane SRs have poorly
reproducible search strategies. NCSRs that cited reporting guidelines more often presented a
PRISMA flowchart and seldom had languge restrictions. |