Uvod: Multipla skleroza (MS) i migrena kronične su neurološke bolesti sa značajnim utjecajem na kvalitetu života i psihomotoričke funkcije. Cilj: Cilj ovog istraživanja bio je procijeniti psihomotoriku i multidimenzionalno istražiti razinu kvalitete života u ranom stadiju relapsno remitirajućeg oblika multiple skleroze i migrene. Metode: U istraživanju je sudjelovalo 90 ispitanika (30 s migrenom – s aurom ili bez nje, 30 s RRMS-om i 30 zdravih kontrolnih ispitanika). Grupe su bile složene prema spolu, dobi i stupnju obrazovanja. Procijenjeni su pomoću Upitnika zdravstvenog statusa (SF-36), Indeksa osobne dobrobiti – verzija za odrasle (PWI-A) i psihomotornih testova (Fittsov tapping test, O'Connorov deksterimetar, dinamometar i aparat za ispitivanje vremena reakcije). Rezultati: Bolesnici s RRMS-om i migrenom u većini domena KŽ-a i KŽOZ-a postigli su značajno niži rezultat u odnosu na zdrave ispitanike, dok se u većini domena nisu međusobno razlikovali, kao ni u psihičkom zdravlju. Rezultati Fittsova tapping testa upućuju na to da bi test mogao biti dobra alternativa standardnom protokolu magnetske rezonancije u slučajevima kada se sumnja da su „nevidljive lezije― glavni uzrok patomorfoloških promjena odgovornih za sadašnju kliničku sliku; također su pokazali značajne promjene koje su bile u korelaciji s dužinom liječenja. Vrijeme odluke bilo je produženo u bolesnika s MS-om, što ukazuje na usporenje senzorne obrade kao posljedica poremećaja vremena senzornog procesa. Međutim, pronađeno je kako je vrijeme odluke indikativno i za oboljele od migrene, što je u skladu s novijim hipotezama patofiziologije. Zaključak: Procjena zdravlja i kvalitete života može se uključiti kao metoda evaluacije liječenja i u klinička ispitivanja kako bi se osigurao potpuni pregled zdravstvenog stanja pacijenata. Nadalje, s obzirom na to da su psihomotorički testovi neovisni o istraživaču ili jeziku, mogli bi se koristiti u svakodnevnoj praksi, uz standardne kliničke i neuroradiološke protokole.