Štakori s eksperimentalno izazvanim infarktom miokarda su se pokazali klinički važnim modelom visceralne boli. Budući da ima vrlo malo podataka o ponašanju štakora u poslije- infarktom periodu željeli su identificirati specifična ponašanja povezana s AMI kako bi povećali valjanost modela. Podvezivanjem lijeve koronarne arterije induciran je AMI i ponašanje povezano s boli koristeći test otvorenog polja i test križnog labirinta. Uvođenje inovativnog kirurškog pristupa omogućio je odličnu vizualizaciju srca, pouzdanu ligaciju lijeve koronarne arterije, minimalno krvarenje te minimalno oštećenje mišićnog i vezivnog tkiva što je značajno ubrzalo postoperativni oporavak. Morfij je primijenjen nakon indukcije AMI-ja kako bi razlikovali promjene povezane s boli od onih koje su nespecifične globalne promjene. AMi je histološki potvrđen. Smanjena pokretljivost je kontinuirano bila prisutna u svim testovima ponašanja i u grupi štakora s infarktom i u lažno kontrolnoj skupini. U testu otvorenog polja AMI i lažno kontrolna skupina štakora su pokazali manje istraživačkog ponašanja i općenito manje aktivnosti. Sličan uzorak ponašanja opažen je u testu križnog labirinta gdje su obje kirurške skupine manje ulazile u otvorene dijelove labirinta i općenito manje vremena provodile u otvorenim dijelovima labirinta. Lažno kontrolna skupina s neoštećenim osrčejm pokazala je isti uzorak aktivnosti kao kontrolni štakori. Smanjenje aktivnosti i uzdizanja opaženo nakon AMI je uspješno obrnuto nakon injekcije morfija. Ovaj efekt je umanjen nakon primjene naloksona što nam je omogućilo da se specifične promjene u ponašanju pripišu boli. Ovo istraživanje je pokazalo da ponašanje povezano s boli u akutnom poslije-infarktnom periodu općenito je obilježeno smanjenom mobilnosti i istraživačkim ponašanjem. Ovi rezultati pokazuju da je srčana ishemija manje važan izvor boli od manipulacije osrčja.