prikaz prve stranice dokumenta Pokazatelji aritmogeneze u bolesnika sa stabilnom koronarnom bolešću prije i nakon intervencijskog liječenja
  Preuzmi
PDF 1.92 MB
disertacija
Pokazatelji aritmogeneze u bolesnika sa stabilnom koronarnom bolešću prije i nakon intervencijskog liječenja
2017. urn:nbn:hr:171:237645
Jukić, Anita
Sveučilište u Splitu
Medicinski fakultet

Citirajte ovaj rad

Jukić, A. (2017). Pokazatelji aritmogeneze u bolesnika sa stabilnom koronarnom bolešću prije i nakon intervencijskog liječenja (Disertacija). Split: Sveučilište u Splitu, Medicinski fakultet. Preuzeto s https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:171:237645

Jukić, Anita. "Pokazatelji aritmogeneze u bolesnika sa stabilnom koronarnom bolešću prije i nakon intervencijskog liječenja." Disertacija, Sveučilište u Splitu, Medicinski fakultet, 2017. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:171:237645

Jukić, Anita. "Pokazatelji aritmogeneze u bolesnika sa stabilnom koronarnom bolešću prije i nakon intervencijskog liječenja." Disertacija, Sveučilište u Splitu, Medicinski fakultet, 2017. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:171:237645

Jukić, A. (2017). 'Pokazatelji aritmogeneze u bolesnika sa stabilnom koronarnom bolešću prije i nakon intervencijskog liječenja', Disertacija, Sveučilište u Splitu, Medicinski fakultet, citirano: 26.12.2024., https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:171:237645

Jukić A. Pokazatelji aritmogeneze u bolesnika sa stabilnom koronarnom bolešću prije i nakon intervencijskog liječenja [Disertacija]. Split: Sveučilište u Splitu, Medicinski fakultet; 2017 [pristupljeno 26.12.2024.] Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:171:237645

A. Jukić, "Pokazatelji aritmogeneze u bolesnika sa stabilnom koronarnom bolešću prije i nakon intervencijskog liječenja", Disertacija, Sveučilište u Splitu, Medicinski fakultet, Split, 2017. Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:171:237645

Za citiranje koristite ovu mrežnu adresu: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:171:237645
Prijavite se u repozitorij kako biste mogli spremiti objekt u svoju listu.
Podaci o radu
NaslovPokazatelji aritmogeneze u bolesnika sa stabilnom koronarnom bolešću prije i nakon intervencijskog liječenja
AutorAnita Jukić
MentorDamir Fabijanić (mentor)
Član povjerenstvaDuška Glavaš (predsjednik povjerenstva)
Član povjerenstvaDarko Duplančić (član povjerenstva)
Član povjerenstvaLuka Zaputović (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila
akademski / stručni stupanj		Sveučilište u Splitu
Medicinski fakultet
Split
Datum i država obrane2017, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko
područje, polje i grana		BIOMEDICINA I ZDRAVSTVO
Kliničke medicinske znanosti
Interna medicina
Univerzalna decimalna klasifikacija
(UDC)		616 - Patologija. Klinička medicina
Sažetak
CILJ: Ranija istraživanja su pokazala vijednost elektrokardiografskih (EKG) pokazatelja u naviještanju povećanog rizika za nastajanje aritmija u bolesnika s koronarnom bolešću srca (KBS). U našem smo istraživanju istražili promjene navedenih pokazatelja u bolesnika sa stabilnom KBS tijekom opterećenja, prije i nakon podvrgavanja perkutanoj koronarnoj intervenciji (PCI). METODE: U istraživanje je susljedno uključeno 40 bolesnika, 20 sa značajnim stenozama koronarnih arterija (>75%) pogodnih za PCI koji su činili intervencijsku skupinu i 20 bolesnika bez značajnih stenoza (<50%) koji su činili kontrolnu skupinu. Dan prije i 30 dana nakon podvrgavanja koronarografiji svi bolesnici su bili podvrgnuti opterećenju na pokretnoj traci. EKG pokazatelji repolarizacije (QT interval, QTc interval određen formulama po Bazettu [QTcB] i Fridericiji [QTcF], Tpe interval i Tpe/QT omjer) su procijenjeni na početku testa i u vršnom opterećenju. REZULTATI: U kontrolnoj skupini, vrijednosti QT intervala (P=0,001), QTcF intervala (P=0,004), Tpe intervala (P<0,001) i Tpe/QT omjera (P=0,0017) su na vršnom opterećenju bile značajno manje u odnosu na vrijednosti zabilježene prije testiranja; vrijednosti QTcB intervala se tijekom opterećenja nisu značajno mijenjale (P=0,064). Nasuprot tomu, u intervencijskoj skupini prije PCI zabilježeno je povećanje vrijednosti QTcB intervala (P<0,001), Tpe intervala (P=0,009) i Tpe/QT omjera (P<0,001); vrijednosti QTcF intervala tijekom opterećenja se nisu mijenjale (P=0,466), a vrijednosti QT intervala su se smanjivale (P<0.001). Trideset dana nakon PCI, vrijednosti QTcB tijekom opterećenja se nisu mijenjale, dok su vrijednosti ostalih pokazatelja aritmogeneze izmjerene u vršnom opterećenju bile značajno manje u odnosu na početne, pokazujući trend promjena jednak trendu zabilježenom u kontrolnoj skupini. ZAKLJUČAK: Uspostava opskrbe krvlju normalizira naporom potaknute promjene repolarizacije, sugerirajući da revaskularizacija prethodno ishemičnog miokarda u bolesnika sa stabilnom KBS smanjuje aritmogeni potencijal.
Sažetak (engleski)
BACKGROUND: Previous reports suggest several electrocardiographic (ECG) indices as valuable markers of increased arrhythmogenic risk in patients with coronary artery disease (CAD). We aimed to examine the exercise-induced changes in these indices among stable CAD patients before and after percutaneous coronary intervention (PCI). METHODS: Following coronarography 40 examinees were consecutively allocated either in the Intervention group [(n=20); significant coronary lesions (>75% luminal narrowing) suitable for PCI] or in the Control group [(n=20), no significant lesions (<50% luminal narrowing)]. One day before and 30 days after coronarography, all patients underwent a treadmill stress test, and the ECG indices of impaired repolarization [QT interval, QTc interval using the Bazett’s (QTcB) and Fridericia’s (QTcF) formulas, Tpe interval and Tpe/QT ratio] were assessed at baseline and peak exercise intensity. RESULTS: At peak exercise intensity the QT interval, QTcF, Tpe interval, and Tpe/QT ratio decreased significantly from baseline values in the Control group (P=0.001, p=0.004, P<0.001, and P=0.017, respectively), while QTcB remained unchanged. Conversely, in the Intervention group, an increase in QTcB, Tpe and Tpe/QT ratio was observed at peak exercise (before PCI; P=0.009, and P<0.001, respectively), and only the QT interval decreased significantly from the baseline (P<0.001). Thirty days after PCI, all ECG arrhythmogenic indices at peak exercise decreased significantly in this group, resembling the controls. CONCLUSION: Restoration of blood supply normalizes exercise-induced repolarization abnormalities, suggesting that revascularization of a previously ischemic myocardium lowers its arrhythmogenic potential in stable CAD.
Ključne riječi
Ključne riječi (engleski)
Jezikhrvatski
URN:NBNurn:nbn:hr:171:237645
Studijski programNaziv: Temeljne i kliničke medicinske znanosti
Vrsta studija: sveučilišni
Stupanj studija: poslijediplomski znanstveni (doktorski)
Akademski / stručni naziv: doktor/doktorica znanosti, područje biomedicine i zdravstva, polje kliničke medicinske znanosti (dr. sc.)
Vrsta resursaTekst
Način izrade datotekeIzvorno digitalna
Prava pristupaOtvoreni pristup
Uvjeti korištenjaIkona licence Zaštićeno autorskim pravom.
Datum i vrijeme pohrane2023-05-16 10:38:57