prikaz prve stranice dokumenta Usporedba liječenja pacijenata s kroničnim zatajivanjem srca u Kliničkom bolničkom centru Split sa zadnjim ESC smjernicama za liječenje zatajivanja srca
  Preuzmi
PDF 514.83 KB
diplomski rad
Usporedba liječenja pacijenata s kroničnim zatajivanjem srca u Kliničkom bolničkom centru Split sa zadnjim ESC smjernicama za liječenje zatajivanja srca
2023. urn:nbn:hr:171:844523
Stipanović, Jelena
Sveučilište u Splitu
Medicinski fakultet

Citirajte ovaj rad

Stipanović, J. (2023). Usporedba liječenja pacijenata s kroničnim zatajivanjem srca u Kliničkom bolničkom centru Split sa zadnjim ESC smjernicama za liječenje zatajivanja srca (Diplomski rad). Split: Sveučilište u Splitu, Medicinski fakultet. Preuzeto s https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:171:844523

Stipanović, Jelena. "Usporedba liječenja pacijenata s kroničnim zatajivanjem srca u Kliničkom bolničkom centru Split sa zadnjim ESC smjernicama za liječenje zatajivanja srca." Diplomski rad, Sveučilište u Splitu, Medicinski fakultet, 2023. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:171:844523

Stipanović, Jelena. "Usporedba liječenja pacijenata s kroničnim zatajivanjem srca u Kliničkom bolničkom centru Split sa zadnjim ESC smjernicama za liječenje zatajivanja srca." Diplomski rad, Sveučilište u Splitu, Medicinski fakultet, 2023. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:171:844523

Stipanović, J. (2023). 'Usporedba liječenja pacijenata s kroničnim zatajivanjem srca u Kliničkom bolničkom centru Split sa zadnjim ESC smjernicama za liječenje zatajivanja srca', Diplomski rad, Sveučilište u Splitu, Medicinski fakultet, citirano: 11.11.2024., https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:171:844523

Stipanović J. Usporedba liječenja pacijenata s kroničnim zatajivanjem srca u Kliničkom bolničkom centru Split sa zadnjim ESC smjernicama za liječenje zatajivanja srca [Diplomski rad]. Split: Sveučilište u Splitu, Medicinski fakultet; 2023 [pristupljeno 11.11.2024.] Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:171:844523

J. Stipanović, "Usporedba liječenja pacijenata s kroničnim zatajivanjem srca u Kliničkom bolničkom centru Split sa zadnjim ESC smjernicama za liječenje zatajivanja srca", Diplomski rad, Sveučilište u Splitu, Medicinski fakultet, Split, 2023. Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:171:844523

Za citiranje koristite ovu mrežnu adresu: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:171:844523
Prijavite se u repozitorij kako biste mogli spremiti objekt u svoju listu.
Podaci o radu
NaslovUsporedba liječenja pacijenata s kroničnim zatajivanjem srca u Kliničkom bolničkom centru Split sa zadnjim ESC smjernicama za liječenje zatajivanja srca
Naslov (engleski)Comparison of the treatment of patients with chronic heart failure in the University Hospital of Split with the latest ESC guidelines for the treatment of heart failure
AutorJelena Stipanović
MentorDuška Glavaš (mentor)
Član povjerenstvaZrinka Jurišić (predsjednik povjerenstva)
Član povjerenstvaJoško Božić (član povjerenstva)
Član povjerenstvaIvana Pavlinac Dodig (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila
akademski / stručni stupanj		Sveučilište u Splitu
Medicinski fakultet
Split
Datum i država obrane2023-07-14, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko
područje, polje i grana		BIOMEDICINA I ZDRAVSTVO
Kliničke medicinske znanosti
Interna medicina
Sažetak
Cilj istraživanja: Utvrditi najčešće propisivane lijekove u otpusnoj terapiji bolesnika s kroničnim zatajivanjem srca hospitaliziranih u KBC-u Split prošle godine te prati li propisana terapija zadnje ESC smjernice. Ispitanici i postupci: U ovo retrospektivno istraživanje uključeno je 115 bolesnika hospitaliziranih u kliničkom bolničkom centru Split zbog zatajivanja srca, od toga 60 pacijenata ima srčano zatajivanje sa sniženom ejekcijskom frakcijom (HFrEF), 18 pacijenata ima srčano zatajivanje sa srednje očuvanom ejekcijskom frakcijom (HFmrEF) te 37 pacijenata s očuvanom ejekcijskom frakcijom (HFpEF). Podaci o bolesnicima nalaze se u tablicama programa Microsoft Excell. Obrada podataka izvršena je u programu Microsoft Excell i softverski paket IBM SPSS Statistics, version 20. Rezultati: Od 115 pacijenata 66% su činili muškarci, a 34% pacijenata su bile žene. Prosječna dob pacijenata je 73 godine. Najčešće propisivani lijekovi su bili diuretici (92%), zatim beta blokatori (89%), MRA (67%), SGLT2 inhibitori (64%) i ACEi/ARNI/ARB (63%). U pacijenata s HFrEF najčešći su bili beta blokatori (95%) i diuretici (95%), zatim MRA (67%) te SGLT2 inhibitori (78%) i ACEi/ARNI/ARB (78%). Pacijenti s HFpEF su primali najčešće diuretike, dok su se beta blokatori, MRA, SGLT2 inhibitore i ACEi/ARNI/ARB propisivali značajno manje (P=0.018, P=0.003, P<0.001, P<0.001). Terapiju uređajem primilo je 19 (16,5%) pacijenata, od toga 7 ih je imalo ugrađen implatabilni kardioverter defibrilator (ICD), a 12 pacijenata je imalo srčanu resinkronizacijsku terapiju (CRT). Zaključak: Srčano zatajivanje je klinički sindrom koji više pogađa muškarce i čija incidencija raste s dobi. Najčešće propisivani lijekovi su diuretici, beta blokatori, MRA, ACEi/ARNI/ARB i SGLT2 inhibitori. Ovi lijekovi se najviše propisuju u pacijenata s HFrEF kako ESC smjernice i preporučuju. Osim diuretika koji se jednako propisuju u svim skupinama, ostale skupine lijekova se značajno manje propisuju u pacijenta s HFpEF.
Sažetak (engleski)
Objective: The aim of the study is to determine the most frequently prescribed drugs in the discharge therapy of patients with chronic heart failure who were hospitalized in University Hospital of Split last year, and whether the prescribed therapy follows the latest ESC guidelines. Subjects and methods: 115 patients hospitalized in the University Hospital of Split due to heart failure were included in this retrospective study, they were divided into subgroups based on the ejection fraction of the left ventricule. Patient data are extracted form their discharge letter, put in Excell table form and then analyzed with Microsoft Excell program and the IBM SPSS Statistics software package. Results: Out of 115 patients, 66% were men and 34% were women. The average age of the patients is 73 years. The most frequently prescribed drugs were diuretics (92%), followed by beta blockers (89%), MRA (67%), SGLT2 inhibitors (64%) and ACEi/ARNI/ARB (63%). In patients with HFrEF, the most common were beta blockers (95%) and diuretics (95%), followed by MRA (67%), SGLT2 inhibitors (78%) and ACEi/ARNI/ARB (78%). Patients with HFpEF most commonly received diuretics, while beta blockers, MRA, SGLT2 inhibitors and ACEi/ARNI/ARB were prescribed significantly less (P=0.018, P=0.003, P<0.001, P<0.001). 19 (16.5%) patients received device therapy, of which 7 had an implantable cardioverter defibrillator (ICD), and 12 patients had cardiac resynchronization therapy (CRT). Conclusions: Heart failure is a clinical syndrome that affects men more and whose incidence increases with age. The most commonly prescribed drugs are diuretics, beta blockers, MRA, ACEi/ARNI/ARB and SGLT2 inhibitors. These drugs are mostly prescribed in patients with HFrEF as recommended by the ESC guidelines. Apart from diuretics, which are equally prescribed in all groups, other drug groups are prescribed significantly less in patients with HFpEF.
Ključne riječi
Ključne riječi (engleski)
Jezikhrvatski
URN:NBNurn:nbn:hr:171:844523
Studijski programNaziv: Medicina
Vrsta studija: sveučilišni
Stupanj studija: integrirani preddiplomski i diplomski
Akademski / stručni naziv: doktor/doktorica medicine (dr. med.)
Vrsta resursaTekst
Način izrade datotekeIzvorno digitalna
Prava pristupaOtvoreni pristup
Uvjeti korištenjaIkona licence Zaštićeno autorskim pravom.
Datum i vrijeme pohrane2023-07-27 15:48:27