Cilj istraživanja: s obzirom na nedostatak znanja o suplementaciji onkoloških bolesnika, a koji često posežu za „prirodnijim“ pripravcima u ljekarni, cilj ovoga rada prikazati je najnovije dokaze o potencijalnim benefitima i sigurnosti primjene pojedinih dodataka prehrani u bolesnika koji se liječe od različitih malignih bolesti. Metode: elektronska bibliografska baza podataka PubMed pregledana je u ožujku i srpnju 2023. godine; jednom koristeći općenite ključne riječi iz MeSH rječnika, a drugi put koristeći nazive različitih suplemenata od interesa za koje postoje podatci o učestalosti primjene u ovakvih bolesnika ili već neki objavljeni relevantni rezultati. Pretraga je ograničena na petogodišnje razdoblje (2018.-2023.). Uključeni su isključivo radovi na ljudskim ispitanicima, neovisno o ustroju istraživanja. Kriteriji isključenja, između ostalog, odnosili su se na istraživanja odabrane suplementacije i prevencije nastanka raka. Rezultati: primjena dodataka prehrani može biti povezana s pozitivnim ishodima u liječenju raka kroz jačanje učinka antitumorske terapije, odgađanje pojavnosti remisije ili smanjenje štetnih učinaka osnovne terapije, čime se osigurava i njezina veća podnošljivost. Dodatci prehrani koji bi mogli imati potencijalnu korist u onkoloških bolesnika, a prikazani su u ovome radu jesu redom beta-glukan, arabinoksilan, kvercetin, rutin, luteolin, kurkumin, berberin, epigalokatehin, graviola, beta-karoten, likopen, astaksantin, vitamin D te probiotici. Zaključak: kako bi službene preporuke jednom stupile u praksu, potrebno je još studija o koristima i rizicima primjene dodataka prehrani u onkoloških bolesnika, visoke kvalitete provedbe, kao i općenito standardiziranje korisnih pripravaka u smislu određivanja pravilne formulacije i doziranja te prepoznavanja svih indikacija za koje su primjenjivi.