| Sažetak | Cilj rada je bio utvrditi učestalost Akutnih crijevnih zaraznih bolesti (ACZB) bez Salmoneloza na područjima vodoopskrbnih sustava Splitsko-dalmatinske županije (SDŽ) u razdoblju od 2001. do 2011. godine.
U radu su obuhvaćene ACZB iz skupine A00-A09 Međunarodna klasifikacija bolesti i srodnih zdravstvenih problema, Deseta revizija (dalje MKB-10) i Virusni hepatitis A (B15, MKB-10) bez podskupine Salmoneloza (A02, MKB-10), registrirane Prijavom zarazne bolesti kod stanovnika SDŽ-a u razdoblju od početka 2001. do završetka 2011. godine. Podatci iz Prijava zaraznih bolesti u SDŽ-u preuzeti su iz Akutne zarazne bolesti u Južnoj Hrvatskoj, Epidemiološko područje Splitsko-dalmatinska županija (XVII), prema prispjelim prijavama Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije (NZJZ SDŽ).
Za izračun stopa pobola korišteni su Popis stanovništva kućanstava i stanova 2001. i Prvi rezultati Popisa stanovništva, kućanstava i stanova 2011. godine (dalje Popis 2001. i 2011.) Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske (DZZS RH). Prosječni godišnji broj stanovnika izračunat je metodom aritimetičke sredine prema Popisu 2001. i 2011. godine.
Komparativnom epidemiološkom metodom analizirano je stanje ACZB bez Salmoneloza kod pripadajućeg stanovništa SDŽ-a po vodoopskrbnim sustavima/objektima temeljem njihovog popisa iz Hrvatskih voda u prijeepidemijskom petogodišnjem razdoblju od početka 2001. do završetka 2005. godine, epidemijskoj 2006. godini i poslijeepidemijskom petogodišnjem razdoblju od početka 2007. do kraja 2011. godine.
U prijeepidemijskom razdoblju 2001.-2005. godina prosječna godišnja stopa morbiditeta po Prijavma ACZB bez Salmoneloza u SDŽ bila je 166,04/100.000 stanovnika. Najveća stopa bila je kod stanovnika vodoopskrbnog sustava (VS) Općina Marina 565,76/100.000, a najmanja kod stanovnika na Regionalnom sustavu (RS) Makarsko primorje 44,87/100.000.
U epidemijskoj 2006. godini prosječna stopa ACZB bez Salmoneloza za SDŽ bila je 432,14/100.000. Najveća stopa zabilježena je kod stanovništva VS Općina Marina (1323,37/100.000), najmanja kod stanovništva RS Makarsko primorje (111,62/100.000). Povećanje stopa za SDŽ bilo je 2,6 puta, raspon od 0,97 za Grupni vodovod Imotska krajina do 6,27 povećanja na otočnom kraku RS Omiš, Brač, Hvar, Šolta.
U poslijeepidemijskom petogodišnjem razdoblju od početka 2007. do završetka 2011. godine prosječna godišnja stopa morbiditeta u SDŽ je 298,72/100.000. Najveća stopa je kod stanovništva s VS Grada Vrgorca 1004,49/100.000 stanovnika, a najmanja kod stanovnika RS Makarsko primorje 80,26/100.000.
Veliki vodoopskrbni sustavi s više od 20.000 stanovnika korisnika u odnosu na male vodoopskrbne sustave s manje od 20.000 stanovnika imaju statistički značajno manje stope morbiditeta (240,31/100.000 vs. 561,5/100.000). Od velikih vodoopskrbnih sustava oni koji imaju uređaje za kondicioniranje i popravku voda (UKPV) imaju statistički značajno manju stopu morbiditeta pripadajućeg stanovništva u odnosu na one sustave bez UKPV (147,12/100.000 vs. 252,0/100.000).
Stanovništvo na području vodoopskrbnih sustava s UKPV ima najmanje stope pobola od ACZB bez Salmoneloza u prijeepidemijskom, epidemijskom i poslijeepidemijskom razdoblju. U razdoblju od početka 2007. do završetka 2011. godine najveća sigurnost vodoopskrbe u SDŽ je na velikim vodoopskrbnim sustavima koji raspolažu s UKPV. Veliki vodoopskrbni sustavi bez UKPV jednako kao i mali vodoopskrbni sustavi za povećanje sigurnosti vodoopskrbe, odnosno za smanjenje rizika prijenosa crijevnih infekcija vodom za piće, moraju računati na skoru izgradnju UKPV. Male vodoopskrne sustave potrebno je učiniti sigurnijima izgradnjom kanalizacije u naseljima čije otpadne i fekalne kanalizacijske vode prijete samim izvorima.
Zbog smanjenja rizika od crijevnih infekcija vodom za piće na čitavom sustavu vodoopskrbe koji ovisi o kvaliteti površinske vode sliva rijeke Cetine do brane Prančević, neophodno je dovršiti izgradnju postojećih i izgraditi nove neophodne sabirnike s pročiščivaćima otpadnih i kanalizacijskih voda.
Glede potreba boljeg, učinkovitijeg i operativnijeg nadzora nad ACZB s mogućnošću prijenosa vodom, neophodno je elektroničko prijavljivanje zaraznih bolesti pod šiframa MKB-10 prema mjestima stanovanja bolesnika. Javnozdravstvene institucije trebale bi obvezno periodički izvješćivati predstavnička tijela županije, gradova i općina o kretanju ACZB po područjima vodoopskrbnih sustava. |
| Sažetak (engleski) | The aim of this study was to determine the incidence of Acute intestinal diseases (AID) without Salmonellosis in the areas of water supply systems of Split-Dalmatia County (SDC) between 2001 and 2011.
The paper covered AID from the group A00-A09 International Classification of Diseases and Related Health Problems, Tenth Revision (ICD-10) and viral hepatitis A (B15, ICD-10) without subgroup Salmonellosis (A02, ICD-10), registered by subscribing infectious diseases in population from 2001. to 2011. the 2011. Data from infectious disease in the SDC are retrieved from Acute infectious diseases in Southern Croatia, Epidemiological field Split-Dalmatia (XVII), according to the reports received by the Public Health Institute of Split-Dalmatia County. Census Households and Dwellings 2001. and the first results of the Census of Population, Households and Dwellings 2011. (the Census 2001. & 2011.) Central Bureau of Statistics, Croatian are used to calculate incidence rates. The average annual population was calculated using arithmetic middle to the 2001 Census and 2011. year.
Comparative epidemiological method analyzes the state AID without Salmonellosis in the corresponding population SDC per supply systems / facilities based on their list of the Croatian Waters in preepidemic five-year period from early 2001. until the completion of the 2005. year, epidemic 2006. and postepidemic five-year period from early 2007. to the end of 2011. year.
In preepidemic period from 2001 to 2005, the average annual rate of mortality per entries AID without Salmonellosis in SDC was 166.04 / 100 000 inhabitants. The highest rate was in the population of the water supply system (WS) District Marina 565.76 / 100 000, and the lowest population in the regional system (RS) Makarska Riviera 44.87 / 100,000.
In epidemic 2006 the average rate for Salmonellosis AID without Salmonellosis was 432.14 / 100 000. The highest rate was recorded in the population WS Marina District (1323.37 / 100 000), the lowest in RS Makarska Riviera (111.62 / 100 000). Increased rate for SDC was 2.6 times, range from 0.97 for Group water supply system Imotska krajina to 6.27 increase on island's branch of RS Omis, Brac, Hvar, Solta. In postepidemic five-year period from early 2007 to the end 2011 the average annual rate of mortality in the SDC is 298.72 / 100.000. The highest rate is among the population with WS 1004.49 / 100,000, and the lowest rate is among population of RS Makarska Riviera 80.26 / 100,000.
Large water supply systems with more than 20,000 inhabitants of users in relation to small water supply systems with fewer than 20,000 residents have significantly lower rates of morbidity (240.31 / 100 000 vs. 561.5 / 100,000). Larger water systems with devices for conditioning and repair of water (DCRW)had a significantly lower mortality rate corresponding population compared to those systems without DCRW (147.12 / 100 000 Vs. 252.0 / 100,000).
Population in the area with water supply system with DCRW have the lowest morbidity rate from AID without Salmonellosis in preepidemic, epidemic and postepidemic period.
In the period from 2007 to the end of 2011 the greatest security of water supply in the SDC is a large water supply systems that have a DCRW.
Great water supply systems without DCRW as well as small water supply systems to increase the reliability of water supply, and to reduce the risk of transmission of intestinal infections by drinking water, must rely on the impending construction DCRW. Small water supply systems require safer sewerage systems in settlements where waste and fecal sewage water threaten the very resources. To reduce the risk of intestinal infections by drinking water throughout the water supply system, which is depending on the quality of surface waters of the Cetina River catchment to the dam Prančević, it is necessary to complete construction of the existing and build new collectors.
Regarding the need for better and more efficient surveillance at AID, electronic reporting of communicable diseases is necessary under the ICD-10 codes by communities of patients. Public health institutions should be obliged to periodically report to the representative bodies of the counties, cities and municipalities on the movement AID by areas of water supply system. |
