Sažetak | Ciljevi istraživanja: Usporediti inervaciju intradermalnih nevusa ovisno o anatomskoj
lokalizaciji, embriološkom porijeklu dermisa i melanocita. Također, utvditi postoji li razlika u
inervaciji nevusa kod kojih je prisutna neurotizacija i pseudovaskularni prostori.
Materijali i metode: U studiju je uključeno 36 melanocitnih nevusa s četiri anatomske
lokalizacije (lice, prednji trup, leđa i udovi). Na svim nevusima provedeno je
imunohistokemijsko bojanje na acetilirani alfa tubulin. Za svaki smo uzorak snimili po deset
reprezentativnih slika s objektivom povećanja 40 puta. Slike su softverski obrađene i
analizirana je površina signala.
Rezultati: Ovo je istraživanje pokazalo da ne postoji značajna razlika u inervaciji ovisno o
embriološkom porijeklu dermisa (NG 1,791 ± 0,546; paraksijalni 1,602 ± 1,148; bočna ploča
1,322 ± 1,125; nema značajne razlike među skupinama P = 0,074). Razlika ovisno o porijeklu
melanocita nastaje isključivo zbog grupiranja svih nevusa porijekla trunkalnog NG (Kranijalni
NG 1,791 ± 0,546; Trunkalni 1,415 ± 1,119; postoji značajna razlika P = 0,032). Prema mjestu
nastanka: Glava 1,791 ± 0,546; trup 1,657 ± 1,258; udovi 0,930 ± 0,554; značajna razlika
pronađena je između glave i udova P = 0,018). Nema značajne razlike (P = 0,6303) između
neurotiziranih (1,708 ± 1,371) i ne-neurotiziranih nevusa (1,421 ± 0,8275). Nema značajne
razlike (P = 0,9558) između prisutnosti (1,402 ± 0,6345) i odsutnosti pseudovaskularnih
prostora (1,585 ± 1,223).
Zaključci: Pokazali smo da je gustoća inervacije intradermalnih nevusa najveća na glavi, a
najmanja na udovima. Embriološko porijeklo podležećeg dermisa nema utjecaja na konačnu
gustoću inervacije intradermalnih nevusa kao ni embriološko porijeklo melanocita. Analizom
HE preparata i grupiranjem nevusa ovisno o prisutnosti neurotizacije i pseudovaskularnih
prostora nismo utvrdili povezanost s gustoćom inervacije nevusa. |
Sažetak (engleski) | Research objectives: To compare the innervation of intradermal nevi depending on anatomical
localization, embryological origin of dermis and melanocytes. Also, to determine whether there
is a difference in the innervation of nevi with neurotization and pseudovascular space.
Materials and methods: The study included 36 melanocytic nevi with four anatomical
locations (face, anterior trunk, back and limbs). Immunohistochemical staining for acetylated
alpha tubulin was performed on all nevi. For each sample, we took ten pictures with a 40x
magnification lens. The images were processed by software and the signal surface was
analyzed.
Results: This study showed that there is no significant difference in innervation depending on
the embryological origin of the dermis (Neural Crest - NC 1.791 ± 0.546; paraxial 1.602 ±
1.148; lateral plate 1.322 ± 1.125; no significant difference between groups P = 0.074). The
difference depending on the melanocyte origin is solely due to the grouping of all nevi of
truncal NC origin (Cranial NC 1.791 ± 0.546; Truncal 1.415 ± 1.119; there is a significant
difference P = 0.032). According to the place of origin: Head 1.791 ± 0.546; trunk 1.657 ±
1.258; limbs 0.930 ± 0.554; a significant difference was found between head and limbs P =
0.018). There is no significant difference (P = 0.6303) between neurotized (1.708 ± 1.371) and
non-neurotized nevi (1.421 ± 0.8275). There is no significant difference (P = 0.9558) between
the presence (1.402 ± 0.6345) and absence of pseudovascular spaces (1.585 ± 1.223).
Conclusions: We demonstrated that the innervation density of intradermal nevi is highest on
the head and lowest on the limbs. The embryological origin of the underlying dermis has no
influence on the final innervation density of intradermal nevi and neither does the biological
origin of melanocytes. By analyzing H&E preparations and grouping nevi depending on the
presence of neurotization and pseudovascular spaces, we did not establish a connection with
the density of innervation of the nevi. |