Sažetak | Ciljevi: Ciljevi ovog istraživanja bili su procijeniti znanje i sigurnost doktora dentalne prilikom primjene analgetika u kliničkoj praksi te njihove obrasce primjene ovih lijekova.
Materijali i metode: Ova presječna studija provedena je pomoću internetskog upitnika među 379 doktora dentalne medicine u Republici Hrvatskoj. Anketni upitnik sastojao se od šest dijelova (demografske i profesionalne karakteristike, znanje o analgeticima, sigurnost u primjeni analgetika, iskustvo i samoprocjena znanja o analgeticima, obrasci primjene analgetika te informacije o primjeni lijekova koje doktori dentalne medicine pružaju pacijentima).
Rezultati: Medijan znanja doktora dentalne medicine o analgeticima iznosio je 7 (minimalno 0, maksimalno 12) od mogućih 12, dok je medijan sigurnosti u propisivanju analgetika bio 51 s interkvartilnim rasponom od 44 do 59 (minimalno 15, maksimalno 74) od mogućih 75.
Statistički značajno više razine znanja i sigurnosti u primjeni analgetika uočene su kod specijalista endodoncije i oralne kirurgije, doktora dentalne medicine zaposlenih u sekundarnim ili tercijarnim zdravstvenim ustanovama te doktora koji provode više od šest radnih sati s pacijentima u danu (P < 0,05). Spearmanova analiza pokazala je značajnu pozitivnu korelaciju između znanja i sigurnosti (r = 0,039, P < 0,001) te negativnu korelaciju između znanja i dobi ispitanika (r = -0,117, P = 0,023). Razina sigurnosti pozitivno je korelirala sa znanjem (r = 0,039, P < 0,001), dobi (r = 0,114, P = 0,028), godinama iskustva (r = 0,114, P = 0,005) i brojem sati rada s pacijentima dnevno (r = 0,141, P = 0,006).
Zaključak: Doktori dentalne medicine u ovom istraživanju nisu pokazali adekvatno znanje o analgeticima kao ni sigurnost prilikom primjene ovih lijekova. Temeljem ovih rezultata može se zaključiti da bi bilo potrebno provesti obrazovne intervencije za poboljšanje znanja i praksi primjene analgetika u dentalnoj medicini. |
Sažetak (engleski) | Objectives: The objectives of this study were to assess the knowledge and self-confidence levels of dental practitioners in administering analgesics in clinical practice and their prescribing patterns for these medications.
Materials and Methods: This cross-sectional study was conducted using an online questionnaire among 379 dental practitioners in the Republic of Croatia. The survey consisted of six sections: demographic and professional characteristics, knowledge of analgesics, selfconfidence levels in prescribing analgesics, experience and self-assessment of analgesic knowledge, prescribing patterns, and information conveyed to patients about medication use.
Results: The median knowledge score of dental practitioners on analgesics was 7 (minimum 0, maximum 12), and the median confidence score in prescribing analgesics was 51 with an interquartile range of 44 to 59 (minimum 15, maximum 74) and a maximum score of 75. Significantly higher levels of knowledge and self-confidence in prescribing analgesics were observed among endodontic and oral surgery specialists, dental practitioners working in secondary or tertiary healthcare facilities, and those who spent more than six working hours per day with patients (P < 0.05). Spearman's analysis showed a significant positive correlation between knowledge and self-confidence (r = 0.039, P < 0.001) and a negative correlation between knowledge and the age of participants (r = -0.117, P = 0.023). Self-confidence levels positively correlated with knowledge (r = 0.039, P < 0.001), age (r = 0.114, P = 0.028), years of experience (r = 0.114, P = 0.005), and hours spent working with patients daily (r = 0.141, P = 0.006).
Conclusion: Dental practitioners in this study demonstrated inadequate knowledge and selfconfidence in prescribing analgesics. These results suggest the need for educational interventions to improve knowledge and prescribing practices of analgesics in dental medicine. |