| Sažetak | Cilj istraživanja: Utvrditi učestalost smrtno stradale djece i adolescenata u prometnim nesrećama tijekom desetogodišnjeg razdoblja u Republici Hrvatskoj te analizirati razlike smrtnosti ovisno o dobi, spolu te vrsti prometne nesreće
Ispitanici i metode: Rad je organiziran kao presječno istraživanje. Od Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske prikupljeni su podaci o preminulim osobama u prometnim nesrećama u Republici Hrvatskoj u razdoblju od 2005. do 2015. godine. Iz podataka su izdvojene osobe koje su pripadale dobnoj skupini od 0 do 19 godina. Dobiveni podaci obrađeni su s obzirom na dob, spol i vrstu prometnu nesreće. Za razdoblje od 2005. do 2015. godine izračunate se dobno specifične stope smrtnosti kako bi se usporedila stopa smrtnosti na početku i na kraju desetogodišnjeg razdoblja. Za usporedbu dobnih skupina izračunate su ukupne dobno specifične stope smrtnosti za dobne skupine (0-4, 5-9, 10-14, 15-19 godina) za desetogodišnje razdoblje. Za usporedbu spolnih grupa izračunate su dobno specifične stope smrtnosti.
Rezultati: U razdoblju od 2005.-2015. u Republici hrvatskoj poginulo je 577 djece i adolescenata, od čega je 434 (75%) pripadalo muškom, a 143 (25%) ženskom spolu. Najviše smrtnih slučajeva 412 (72%) bilo je u dobnoj skupini 15-19 godina. Dobno specifične stope smrtnosti djece i adolescenata smanjene su sa 8,1 na 100 000 (Interval pouzdanosti 6,4-9,8) 2005. godine na 4,2 na 100 000 (Interval pouzdanosti 2,8-5,6) 2015. godine. najveću stopu smrtnosti imala je dobna skupina 15-19 godina, koja je iznosila 14,4 na 100 000 (Interval pouzdanosti 13,0-15,8). Stopa smrtnosti skupine 0-4 godina iznosila je 2,2 na 100 000 (Interval pouzdanosti 1,6-2,8), skupine 5-9 godina 2,2 na 100 000 (Interval pouzdanosti 2,2-2,8), skupine 10-14 godina 2,2 na 100 000 (Interval pouzdanosti 1,7-2,8). Pronađena je statistički značajna razlika između muške i ženske skupine. Dobno standardizirana stopa smrtnosti za desetogodišnje razdoblje u muškoj skupini iznosila je 7,8 na 100 000 (Interval pouzdanosti 7,1-8,6) , a u ženskoj 2,8 na 100 000 (Interval pouzdanosti 2,3-3,2). S obzirom na tip nesreće, nesreće u prijevoznom sredstvu najvažniji su uzrok smrti u prometu. Dobno specifična stopa smrtnosti nesreća u prijevoznom sredstvu iznosila je 4,1 na 100 000 (Interval pouzdanosti 2,8-4,5), u muškoj grupi 6,4 na 100 000 (Interval pouzdanosti 5,7-7,0), a u ženskoj grupi 1,8 na 100 000 (Interval pouzdanosti 1,4-2,2)
Zaključak: U Hrvatskoj je u razdoblju od 2005.-2015. godine postignut napredak u sigurnosti djece u prometu. Potrebno je daljnje preventivno djelovanje kako bi se nastavio smanjivati broj poginule djece u prometu, pogotovo u ranjivim skupinama: dječacima te adolescentima od 15-19 godina. |
| Sažetak (engleski) | Objective: The main objective of this study was to determine mortality rates of children and adolescents in the Republic of Croatia between 2005-2015 due to traffic accidents and to analyze differences between age groups, sexes and types of accidents.
Materials and methods: This work was organised as a cross-sectional research. Mortality data used in this study were obtained from the Croatian bureau of statistics and it included people who died in traffic accidents in Croatia between 2005 and 2015. Data about child and adolescent mortality was extracted and analyzed to compare age groups, sex groups and types of accidents. Age-specific mortality rates were calculated to compare the beginning and end of the time period and to compare differences in age groups. Age-standardized mortality rates were calculated to compare sex groups.
Results: In the period between 2005 and 2015 a total of 577 children and adolescents died in traffic accidents in Croatia. Out of 577 children and adolescents who died, 434 (75%) were male and 143 (25%) were female. Most of the deaths occurred in 15-19 age group. Age-specific mortality rates dropped from 8.1:100 000 (Confidence interval 6.4-9.8) in 2005 to 4.2:100 000 (Confidence interval 2.8-5.6). Age-specific mortality rate was highest in 15-19 age group and it was 14.4:100 000 (Confidence interval 13.0-15.8). Age-specific mortality rate was 2.2:100 000 (Confidence interval 1.6-2.8) for 0-4 age group, 2.2:100 000 (Confidence interval 2.2-2.8) for 5-9 age group and 2.2:100 000 (Confidence interval 1.7-2.8) for 10-14 age group. Statistically significant difference was found between sex groups. Age-standardized mortality rate in male group was 7.8:100 00 (Confidence interval 7.1-8.6), while it was 2.8:100 000 (Confidence interval 2.3-3.2) in female group. When discussing types of accidents, traffic accidents in vehicle were the most important cause of death. Age-specific mortality rate of traffic accidents in the vehicle was 4.1:100 000 (Confidence interval 2.8-4.5). In male group it was 6.4:100 000 (Confidence interval 5.7-7.0), and 1.8:100 000 (Confidence interval 1.4-2.2) in the female group.
Conclusion: Although progress has been made in Croatia in child and adolescent safety in traffic during the period between 2005 and 2015, additional education and preventive actions are needed to continue the trend of reducing deaths in traffic, especially in vulnerable groups: males and adolescents aged 15-19. |
