Cilj istraživanja: Cilj istraživanja bio je utvrditi učestalost pretilosti i rizika za razvoj pretilosti djece pri upisu u 1. razred osnovne škole na području grada Trogira, odrediti potencijalne razlike obzirom na spol djece te utjecaj socio-ekonomskih čimbenika. Ispitanici i metode: U istraživanje je uključeno 564 djece koja su upisivala 1. razred osnovne škole na području Trogira u razdoblju od 2016. do 2018. godine. Retrospektivnom analizom medicinske dokumentacije u Službi za školsku medicinu ispostave Trogir prikupljeni su podaci o: tjelesnoj masi, tjelesnoj visini, indeksu tjelesne mase i socio-ekonomskom statusu roditelja u smislu pariteta i obrazovanja. Kao dijagnostički kriterij pretilosti i rizika za razvoj pretilosti upotrijebljene su nacionalne referentne vrijednosti po spolu i dobi. Rezultati: U promatranoj skupini, učestalost pretilosti u djece je 4,3%, a učestalost rizika za razvoj pretilosti je 11%. Nema statistički značajne razlike u učestalosti pretilosti niti rizika za razvoj pretilosti obzirom na spol. Obrazovanje očeva značajno utječe na na učestalost pretilosti i učestalost rizika za nastanak pretilosti. Očevi s višom razinom obrazovanja imaju djecu sa značajno nižim ITM-om u odnosu na djecu očeva niže razine obrazovanja (p = 0,043). Obrazovanje majke nije pokazalo statistički značajan utjecaj na ITM djece. Zaključci: Učestalosti pretilosti i rizika za razvoj pretilosti u provedenom istraživanju je manja u usporedbi sa djecom sličnih nacionalnih internacionalnih istraživanja što se može djelomično pripisati primjeni različitih dijagnostičkih kriterija, ali i senzibilizacijom na problem pretilosti i od strane roditelja i zdravstvenih djelatnika u promatranoj sredini. Više obrazovani očevi imaju pozitivno djelovanje na smanjenje učestalosti pretilosti i vrijednosti ITM-a djece. Uočena je potencijalna povezanost većeg pariteta i niže učestalosti pretilosti djece.