prikaz prve stranice dokumenta Završno sazrijevanje jajnih stanica humanim korionskim gonadotropinom u usporedbi s kombinacijom humanog korionskog gonadotropina i agonista gonadotropin-otpuštajućeg hormona na uspješnost postupaka izvantjelesne oplodnje
  Preuzmi
PDF 506.31 KB
diplomski rad
Završno sazrijevanje jajnih stanica humanim korionskim gonadotropinom u usporedbi s kombinacijom humanog korionskog gonadotropina i agonista gonadotropin-otpuštajućeg hormona na uspješnost postupaka izvantjelesne oplodnje
2019. urn:nbn:hr:171:760282
Krišto, Dijana
Sveučilište u Splitu
Medicinski fakultet
Ginekologija i porodništvo

Citirajte ovaj rad

Krišto, D. (2019). Završno sazrijevanje jajnih stanica humanim korionskim gonadotropinom u usporedbi s kombinacijom humanog korionskog gonadotropina i agonista gonadotropin-otpuštajućeg hormona na uspješnost postupaka izvantjelesne oplodnje (Diplomski rad). Split: Sveučilište u Splitu, Medicinski fakultet. Preuzeto s https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:171:760282

Krišto, Dijana. "Završno sazrijevanje jajnih stanica humanim korionskim gonadotropinom u usporedbi s kombinacijom humanog korionskog gonadotropina i agonista gonadotropin-otpuštajućeg hormona na uspješnost postupaka izvantjelesne oplodnje." Diplomski rad, Sveučilište u Splitu, Medicinski fakultet, 2019. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:171:760282

Krišto, Dijana. "Završno sazrijevanje jajnih stanica humanim korionskim gonadotropinom u usporedbi s kombinacijom humanog korionskog gonadotropina i agonista gonadotropin-otpuštajućeg hormona na uspješnost postupaka izvantjelesne oplodnje." Diplomski rad, Sveučilište u Splitu, Medicinski fakultet, 2019. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:171:760282

Krišto, D. (2019). 'Završno sazrijevanje jajnih stanica humanim korionskim gonadotropinom u usporedbi s kombinacijom humanog korionskog gonadotropina i agonista gonadotropin-otpuštajućeg hormona na uspješnost postupaka izvantjelesne oplodnje', Diplomski rad, Sveučilište u Splitu, Medicinski fakultet, citirano: 12.11.2024., https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:171:760282

Krišto D. Završno sazrijevanje jajnih stanica humanim korionskim gonadotropinom u usporedbi s kombinacijom humanog korionskog gonadotropina i agonista gonadotropin-otpuštajućeg hormona na uspješnost postupaka izvantjelesne oplodnje [Diplomski rad]. Split: Sveučilište u Splitu, Medicinski fakultet; 2019 [pristupljeno 12.11.2024.] Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:171:760282

D. Krišto, "Završno sazrijevanje jajnih stanica humanim korionskim gonadotropinom u usporedbi s kombinacijom humanog korionskog gonadotropina i agonista gonadotropin-otpuštajućeg hormona na uspješnost postupaka izvantjelesne oplodnje", Diplomski rad, Sveučilište u Splitu, Medicinski fakultet, Split, 2019. Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:171:760282

Za citiranje koristite ovu mrežnu adresu: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:171:760282
Prijavite se u repozitorij kako biste mogli spremiti objekt u svoju listu.
Podaci o radu
NaslovZavršno sazrijevanje jajnih stanica humanim korionskim gonadotropinom u usporedbi s kombinacijom humanog korionskog gonadotropina i agonista gonadotropin-otpuštajućeg hormona na uspješnost postupaka izvantjelesne oplodnje
Naslov (engleski)Standard human chorionic gonadotropin versus double trigger for final oocyte maturation in improving clinical outcome of IVF
AutorDijana Krišto
MentorMartina Šunj (mentor)
Član povjerenstvaJelena Marušić (predsjednik povjerenstva)
Član povjerenstvaDamir Roje (član povjerenstva)
Član povjerenstvaZenon Pogorelić (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila
akademski / stručni stupanj		Sveučilište u Splitu
Medicinski fakultet
(Ginekologija i porodništvo)
Split
Datum i država obrane2019, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko
područje, polje i grana		BIOMEDICINA I ZDRAVSTVO
Kliničke medicinske znanosti
Ginekologija i opstetricija
Sažetak
CILJ ISTRAŽIVANJA: Cilj našeg istraživanja je usporediti stimulaciju završne maturacije jajnih stanica na krajnji ishod postupka medicinski potpomognute oplodnje (MPO) protokola u kojem se za stimulaciju ovulacije koristi kombinacija humanog korionskog gonadotropina i agonista gonadotropin-otpuštajućeg hormona (hCG+GnRH agonist) s protokolom u kojem se koristi samo humani korionski gonadotropin (hCG). ISPITANICI I METODE: Ovo retrospektivno istraživanje provedeno je na Zavodu za ginekološku endokrinologiju i humanu reprodukciju, Klinike za ženske bolesti i porode KBC Split u razdoblju od 1. siječnja 2017. do 1. siječnja 2019. godine. Podaci su prikupljeni iz medicinske dokumentacije žena koje se liječe od neplodnosti i koje su ispunjavale kriterije za ulazak u istraživanje. Obradom je obuhvaćeno 188 ispitanica: 94 ispitanice u kojih se za stimulaciju ovulacije koristila kombinacija hCG+GnRH agonista te 94 ispitanice kod kojih se za stimulaciju ovulacije koristio hCG. Također ispitanice su podijeljene po dobnim skupinama. Prva skupina su ispitanice do 35 godina, druga skupina obuhvaća ispitanice od 35 do 40 godina i treća skupina ispitanice iznad 40 godina. U studiji su ispitanicama obje skupine analizirane vrijednosti beta humanog korionskog gonadotropina (βhCG) kao pokazatelj uspješne implantacije, broj jajnih stanica u metafazi dva staničnog ciklusa (M2 faza) te broj zametaka u šestostaničnoj i osmostaničnoj fazi te blastociste. REZULTATI: Razdioba ispitanica prema implantaciji u odnosu na primjenjenu indukciju ovulacije (hCG+GnRH agonista u usporedbi s hCG) nije se statistički značajno razlikovala na razini značajnosti od 95% već na razini značajnosti od 93% (P=0,067). Medijan broja jajnih stanica u M2 fazi je za 2,5 veći kod ispitanica kod kojih se za indukciju ovulacije koristila kombinacija hormona nego u ispitanica kod kojih se za indukciju ovulacije koristio hCG (P=0,022), dok je medijan broja zametaka za 2 veći u ispitanica kod kojih se za indukciju ovulacije koristila kombinacija hormona (P<0,001). Medijan jajnih stanica u M2 fazi staničnog ciklusa kod pozitivne implantacije je za 6 veći nego kod negativne (P<0,001). Medijan broja zametaka kod pozitivne implantacije je za 2 veći nego kod negativne (P<0,001). Postoji statistički značajna povezanost razdiobe ispitanica prema uspješnosti implantacije i dobnih skupina (P=0,011). Postoji statistički značajna povezanost broja jajnih stanica u M2 fazi staničnog ciklusa sa dobnim skupinama(P=0,016). Razliku čini skupina ispitanica >40 godina u odnosu na skupinu ispitanica <35 godina (P=0,017). Postoji statistički značajna povezanost broja zametaka s životnom dobi ispitanica (P=0,004). Razliku čini broj zametaka između skupine ispitanica >40 godina u odnosu na skupinu ispitanica <35 godina (P=0,006). ZAKLJUČCI: Nema statistički značajne povezanosti između uspješnijeg ishoda implantacije gdje se za indukcije ovulacije koristila kombinacija hormona GnRH agonista i hCG-a u usporedbi s protokolima gdje se za indukciju ovulacije koristio hCG. Međutim, broj nastalih jajnih stanica u M2 fazi staničnog ciklusa i broj nastalih zametaka je veći kod ispitanica kod kojih se za indukciju ovulacije koristila kombinacija hormona.Također, uspješnost implantacije raste s većim brojem nastalih jajnih stanica u M2 fazi staničnog ciklusa i brojem zametaka. Konačno, postoji statistički značajna povezanost dobnih skupina ispitanica i uspješnog ishoda implantacije kao i nastanka većeg broja prikladnih gameta u korist mlađih ispitanica.
Sažetak (engleski)
OBJECTIVES: The aim of our study was to compare final maturation induction to the outcome of in vitro fertilization (IVF) process using different drugs. Ovulation was induced with combination of human chorionic gonadotropin and gonadotropin releasing agonist (hCG + GnRH agonist) in one group and human chorionic gonadotropin in another (hCG). MATERIALS AND METHODS: This retrospective study was conducted in Reproductive Health Centre, University Hospital of Split, from January 1st 2017 to January 1st 2019. The data were collected from the medical records of patients undergoing treatments for infertility and met the criteria for entering the research. The study included totally 188 patients: 94 to ovulation induction with combination of hCG+GnRH agonist and 94 to ovulation induction with hCG. Patients were divided in groups by age. First group were women aged 35 and younger, the second group included age 35 to 40 and the third group were patients over 40 years. In the study, both groups analyzed the values of beta human chorionic gonadotropin (βhCG) as an indicator of successful implantation, the number of metaphase II (MII) oocytes and the number of embryos. RESULTS: The distribution of implantation did not differ statistically significantly at 95% but at 93% significance level (P=0.067) between the two groups (hCG+GnRH agonist compared to hCG). The median of MII oocytes was for 2.5 higher in those using hormone combination for ovulation induction than in those using hCG (P=0.022) for ovulation induction, while median of embryos was for 2 higher in patients using hormone combinations (P<0.001). Median of MII oocytes in positive implantation was for 6 higher than in negative (P<0.001). The median of embryos in positive implantation was for 2 higher than in the negative (P<0.001). There was a statistically significance between females age and implantation (P=0.011). Also, there was a statistically significance between females age and MII oocytes number (P=0.016). The difference was made by a group of patients aged 40 years and older in correlation with participants aged 35 and younger (P=0.017). There was a statistically significance between the females age and number of embryos (P=0.004). The difference was the number of embryos among the respondents aged 40 years and older compared to the group of patients aged 35 years and younger (P=0.006). CONCLUSIONS: There was no statistically significance between two drugs used for ovulation induction (hCG+GnRH agonist and hCG) and better outcome of implantation. However, the number of MII oocytes and the number of embryos was greater where ovulation was induced by combination of hormones. Also, the success of implantation grew with a larger number of MII oocytes and embryos. Finally, there was a statistically significance between females age and positive outcome of implantation as well as the greater number of gametes in favour of younger patients.
Ključne riječi
Ključne riječi (engleski)
Jezikhrvatski
URN:NBNurn:nbn:hr:171:760282
Studijski programNaziv: Medicina
Vrsta studija: sveučilišni
Stupanj studija: integrirani preddiplomski i diplomski
Akademski / stručni naziv: doktor/doktorica medicine (dr. med.)
Vrsta resursaTekst
Način izrade datotekeIzvorno digitalna
Prava pristupaOtvoreni pristup
Uvjeti korištenjaIkona licence Zaštićeno autorskim pravom.
Datum i vrijeme pohrane2019-10-25 08:41:57