| Sažetak | Objectives: To compare the self-perceived health between immigrants and natives in different EU countries within the context of the type of health care system.
Subjects and methods: We used EU-SILC data on self-perceived health of natives and immigrants, not born in the EU. Additionally, we selected data from the European Statistical System for population numbers on EU inhabitants and migrants who were born out-side of the EU and also grouped EU countries according to the type of health care system. We assessed between immigrants and EU-born individuals in their responses of bad/very bad, fair and good/very good according to their sex and age, within the type of health care system by comparing their mean percentages on health perception with Chi-Square of Independence.
Results: In countries with social compulsory health care, there were significantly more female and male natives of all age groups perceiving their health as good/very good, compared to their migrant counterpart. More female immigrants below the age of 64 perceive their health as poor, while more native females above the age of 65 perceive their health as fair compared to immigrant females over 65 years of age. Regarding their male counterparts, more male immigrants of all age groups perceive their health as fair.
We did not find a significant difference between native and immigrant females of age 16-44 who perceived their health as bad. However, we found that significantly more immigrant females, aged more than 45 and men of all age groups perceived their health as bad/very bad. In countries with the mixed type of health care system, more native females aged up to 64 years perceived their health as good/very good compared to their migrant counterpart, while more migrant females over the age of 65 perceived their health as good/very good. More native men in all age groups perceived their health as group as good/very good compared to migrant men of all age groups. In countries with tax-based health care, significantly more female immigrants perceived their health as good/very good in age group 16-44 and 45-64, while the opposite counted for females aged more than 65 years. More female migrants perceived their health as fair in age group 16-44 and females aged over 65 years, while more native females in the age group 45-64 perceived their health as fair. More male immigrants perceived their health as fair in age group 16-44 and 45-64, while more male natives in the age group 65 and over perceived their health as fair. There were more native females in age groups 16-44 and 45-64 who perceived their health as bad/very bad, while more migrant females perceived their health as “bad/very bad in the age group 65 and over. In all age groups native males perceived their health as bad/very bad compared to migrant males.
Conclusion: We conclude from our results that there was a tendency to migrants perceiving their health as better compared to natives in EU countries with a tax-based health care system. Additionally, we conclude that there was a tendency towards natives perceiving their health as better compared to migrants in countries with a social compulsory health care system and countries with a mixed type of health care system. However, results have to be taken with caution. In fact, no link can be made between health of immigrants and different models of health care systems, thus more studies are needed to extend the results of our study which will incorporate cofounding factors. |
| Sažetak (hrvatski) | Ciljevi: Usporediti samoprocijenjeno zdravlje između migranata i domaćih ljudi u različitim državama Europske Unije unutar konteksta tipa zdravstvenoga sustava.
Materijali i metode: Koristili smo EU-SILC podatke o samoprocijenjivom zdravlju migranata i domaćih stanovnika koji nisu rođeni u Europskoj Uniji. Osim toga, izabrali smo podatke iz europskoga statističkoga sustava za stanovnike Europske Unije i migranata rođenih izvan Europske Unije te smo grupirali države Europske Umije prema tipu zdravstvenoga sustava. Između migranata i pojednaca rođenih u Europskoj Uniji odredili smo njihove odgovore na loše i/ili jako loše, nepristrane i dobre i/ili vrlo dobre ovisno o njihovom spolu i dobi unutar tipa zdravstvenoga sustava te usporedbom njihovih srednjih postotaka na percepciji zdravlja s Chi-Square nezavisnosti.
Rezultati: U državama s društvenom obvezom zdravstvenoga sustava značajno je više domaćih muškaraca i žena svih dobnih skupina koji su svoje zdravlje označili kao dobro i/ili vrlo dobro u usporedbi s migrantima. Više je ženskih migranata, mlađih od 64 godina, koje su svoje zdravlje označile kao loše dok su domaće žene iznad 65 godina označile svoje zdravlje kao nepristrano u usporedbi s ženskim migrantima. Što se tiče muških migranata, više je muškaraca koji su svoje zdravlje označili kao nepristrano. Nismo pronašli značajno razliku između domaćih stanovnika i imigranata u dobi izneđu 16. - 44. godine koji su označili svoje zdravstveno stanje kao loše. Ipak, ustanovili smo da je mnogo više ženskih imigranata iznad 45 godina i muškaraca svih dobnih skupina koji su označili svoje zdravlje kao loše i/ili vrlo loše. U državama s miješanim tipom zdravstvenoga sustava više je domaćih žena do 64 godine koje su označile svoje zdravlje kao dobro i/ili vrlo dobro u usporedbi sa migrantima. Dok je više ženskih migrata iznad 65 godina koje su svoje zdravlje označile kao dobro i/ili vrlo dobro. Više je domaćih muškaraca svih dobinih skupina koji su svoje zdravlje označiki kao dobro i/ili vrlo dobro u usporedbi s muškim migrantima svih dobnih skupina. U državama s zdravstevnim sustavom na temelju poreza značajno je više ženskih migranata koje su svoje zdravlje označile kao dobro i/ili vrlo dobro u dobi od 16. - 44. godine i 45. - 64. godine dok suprotno vrijedi za žene iznad 65 godina. Više je ženskih migranata koje su svoje zdravlje označile kao nepristrano u dobnoj skupini 16. - 44. godine te u dobnoj skupini preko 65 godina dok je više domaćih žena u dobnoj skupini 45. - 64. godine koje su označile svoje zdravlje kao nepristrano. U dobnoj skupini 16. - 44. godine i u dobnoj skupini 45. - 64. godine više je muškaraca koji su svoje zdravlje označili kao nepristrano dok su domaći muškarci iznad 65 godina označili svoje zdravlje kao nepristrano. U dobnoj skupini 16. - 44. godine više je domaćih žena koje su svoje zdravlje označile kao loše i/ili vrlo loše dok su ženski migranti iznad 65 godina označile svoje zdravlje kao loše i/ili vrlo loše. Domaći muškarci svih dobnih skupina označili su svoje zdravlje kao loše i/ili vrlo loše u usporedbi s muškim migranti.
Zaključak: Iz provedenoga istraživanja i prikupljenih rezultata zaključujemo da migranti imaju tendenciju da svoje zdravlje označe kao dobro u usporedbi s domaćima unutar država Europske Unije sa zdravstevnim sustavom na temelju poreza. Osim toga, možemo zaključiti da postoji tendencija da domaći stanovnici naznače svoje zdravlje kao dobro u usporedbi s migrantima u državama s društvenim obaveznim zdravstvenim sustavom i u državama s miješanim tipom zdravstvenoga sustava. Rezultati se mogu uzeti u obzir, ali s velikom dozom opreza. Zapravo, nikakva veza se ne može napraviti između zdravlja migranata i različitih modela zdravstvenoga sustava tako da je potrebno mnogo više istraživanja da bi se produžili rezultati našega studija koji će sadržavati zajedničke čimbenike. |
