prikaz prve stranice dokumenta Povezanost polisomnografskih parametara bolesnika s opstrukcijskom apnejom tijekom spavanja s psihomotoričkim sposobnostima i pokazateljima kvalitete spavanja
  Download
PDF 18.11 MB
doctoral thesis
Povezanost polisomnografskih parametara bolesnika s opstrukcijskom apnejom tijekom spavanja s psihomotoričkim sposobnostima i pokazateljima kvalitete spavanja
2020. urn:nbn:hr:171:520332
Lušić Kalcina, Linda
University of Split
School of Medicine

Cite this document

Lušić Kalcina, L. (2020). Povezanost polisomnografskih parametara bolesnika s opstrukcijskom apnejom tijekom spavanja s psihomotoričkim sposobnostima i pokazateljima kvalitete spavanja (Doctoral thesis). Split: University of Split, School of Medicine. Retrieved from https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:171:520332

Lušić Kalcina, Linda. "Povezanost polisomnografskih parametara bolesnika s opstrukcijskom apnejom tijekom spavanja s psihomotoričkim sposobnostima i pokazateljima kvalitete spavanja." Doctoral thesis, University of Split, School of Medicine, 2020. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:171:520332

Lušić Kalcina, Linda. "Povezanost polisomnografskih parametara bolesnika s opstrukcijskom apnejom tijekom spavanja s psihomotoričkim sposobnostima i pokazateljima kvalitete spavanja." Doctoral thesis, University of Split, School of Medicine, 2020. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:171:520332

Lušić Kalcina, L. (2020). 'Povezanost polisomnografskih parametara bolesnika s opstrukcijskom apnejom tijekom spavanja s psihomotoričkim sposobnostima i pokazateljima kvalitete spavanja', Doctoral thesis, University of Split, School of Medicine, accessed 20 October 2024, https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:171:520332

Lušić Kalcina L. Povezanost polisomnografskih parametara bolesnika s opstrukcijskom apnejom tijekom spavanja s psihomotoričkim sposobnostima i pokazateljima kvalitete spavanja [Doctoral thesis]. Split: University of Split, School of Medicine; 2020 [cited 2024 October 20] Available at: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:171:520332

L. Lušić Kalcina, "Povezanost polisomnografskih parametara bolesnika s opstrukcijskom apnejom tijekom spavanja s psihomotoričkim sposobnostima i pokazateljima kvalitete spavanja", Doctoral thesis, University of Split, School of Medicine, Split, 2020. Available at: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:171:520332

Please login to the repository to save this object to your list.
Metadata
TitlePovezanost polisomnografskih parametara bolesnika s opstrukcijskom apnejom tijekom spavanja s psihomotoričkim sposobnostima i pokazateljima kvalitete spavanja
Title (english)Association of polysomnographic data in OSA patients with psychomotor abilities and sleep quality assessment
AuthorLinda Lušić Kalcina
MentorZoran Đogaš (mentor)
Committee memberOzren Polašek (predsjednik povjerenstva)
Committee memberVesna Šendula-Jengić (član povjerenstva)
Committee memberDolores Britvić (član povjerenstva)
GranterUniversity of Split
School of Medicine
Split
Defense date and country2020, Croatia
Scientific / art field,
discipline and subdiscipline		BIOMEDICINE AND HEALTHCARE
Basic Medical Sciences
Neuroscience
Universal decimal classification
(UDC)		61 - Medical sciences
Abstract
U prvom dijelu istraživanja sudjelovalo je 500 bolesnika s AHI>5, koji su procijenjeni cjelonoćnim PSG-om te ESS, PSQI i STOP upitnicima. Ukupno 328 kontrolnih ispitanika prikupljeno je retrospektivno. Cilj istraživanja bilo je procijeniti doprinos ukupnih polisomnografskih odrednica i doprinos isključivo stadija spavanja prekomjernoj dnevnoj pospanosti procjenom ESS upitnika te ukupnoj kvaliteti spavanja procjenom PSQI upitnika, ovisno o stadiju ozbiljnosti OSA-e. Dodatni cilj istraživanja bila je procjena psihometrijskih značajki hrvatske inačice PSQI upitnika te usporedba polisomnografskih značajki u bolesnika s obilježjima dobre i loše kvalitete spavanja. U uzorku umjerene i teške OSA-e nije bilo moguće na temelju polisomnografskih odrednica spavanja niti na temelju raspodjele stadija spavanja, objasniti kvalitetu spavanja procijenjenu PSQI upitnikom. Na temelju polisomnografskih odrednica spavanja moguće je objasniti 7,1% varijabiliteta prekomjerne dnevne pospanosti procijenjene ESS upitnikom u bolesnika s blagom i 13,5% u bolesnika s umjerenom OSA-om. U bolesnika s teškom OSA-om nije moguće predvidjeti vrijednosti ESS upitnika na temelju modela polisomnografskih odrednica spavanja. Zadovoljavajuća psihometrijska obilježja PSQI upitnika omogućila su predviđanje učinkovitosti spavanja veće od 85% utvrđene polisomnografijom na temelju vrijednosti PSQI upitnika 6,5 koja je pokazala najveću osjetljivost i specifičnost. Bolesnici s obilježjima dobre i loše kvalitete spavanja razlikovali su se u ukupnom vremenu spavanja, vremenu NREM spavanja, vremenu budnosti tijekom spavanja, budnosti nakon prvog usnivanja, ukupnom vremenu budnosti i učinkovitosti spavanja. Bolesnici s OSA-om imali su lošije pokazatelje kvalitete spavanja mjerene PSQI indeksom u usporedbi sa zdravim kontrolnim uzorkom. U drugom dijelu istraživanja sudjelovala su 103 muška bolesnika Centra za medicinu spavanja i 103 kontrolna ispitanika uparena po dobi, spolu i ITM-u. Svi bolesnici procijenjeni su PG-om ili PSG-om, dok su kontrolni ispitanici procijenjeni STOP upitnikom. Svi sudionici istraživanja prošli su neuropsihologijsku procjenu kronometrijskim CRD instrumentom u zadacima različite složenosti. Bolesnici s OSA-om imali su najviše razlika u psihomotoričkim sposobnostima u odnosu na kontrolnu skupinu prilikom mjerenja brzine razlikovanja položaja signala (CRD311 testa), gdje su bolesnici s OSA-om bili sporiji u svim mjerama osim u najkraćem vremenu rješavanja testa. Na testovima brzine rješavanja problema bolesnici s OSA-om sporiji su u najkraćem vremenu rješavanja zadatka pojedinog testa, u prosječnom vremenu rješavanja testa te u pokazateljima završnog balasta ili završno izgubljenom vremenu uslijed fluktuacije brzine rješavanja istovrsnih zadataka u drugoj polovini testa. Na testovima složene psihomotoričke reakcije bolesnici s OSA-om sporiji su u odnosu na kontrolne ispitanike u najkraćem vremenu rješavanja zadatka pojedinog testa, ukupnom vremenu rješavanja testa te u završno izgubljenom vremenu u drugoj polovini testa.
Abstract (english)
First part of the thesis included 500 respondents with AHI>5, assessed with STOP, ESS and PSQI questionnaires following PSG, and a total of 328 control respondents. The aim was to assess the contribution of PSG variables and sleep stages distribution to excessive daytime sleepiness and sleep quality, in various OSA severity groups. Additional aim was to assess the Croatian PSQI questionnaire and associate PSQI values with objective PSG data. Sleep stages and full PSG variables explained a significant amount of variability in sleep quality only in mild OSA. A total of 7,1% of variability in daytime sleepiness was explained by full PSG variables in mild OSA and 13,5% in moderate OSA, whereas daytime sleepiness in severe OSA was not associated with sleep stages distribution or full PSG data. Croatian PSQI enabled good and poor sleepers differentiation based on the score 6,5. Second part of the research included 103 male patients with AHI>15 and 103 controls assessed for the risk of OSA. All respondents went through neuropsychological assessment of reaction time in different complexity CRD tests. Participants from OSA group achieved impaired results in speed of solving simple arithmetic operations, complex psychomotor limbs coordination and visual discrimination task.
Keywords
Keywords (english)
Languagecroatian
URN:NBNurn:nbn:hr:171:520332
Study programmeTitle: Translational Research in Biomedicine - TRIBE
Study programme type: university
Study level: postgraduate
Academic / professional title: doktor/doktorica znanosti, interdisciplinarna područja znanosti (doktor/doktorica znanosti, interdisciplinarna područja znanosti)
Type of resourceText
File originBorn digital
Access conditionsOpen access
Terms of useLicence In copyright icon
Created on2023-05-08 07:37:31