Cilj: Cilj ovog diplomskog rada je opisati metabolizam različitih skupina flavonoida u ljudskom organizmu te njihov utjecaj na enzimske sustave, a ovisno o strukturnim značajkama koje flavonoidi moraju posjedovati da bi se taj učinak ostvario. Materijali i metode: Osnovna struktura flavonoida sastoji se od dva benzenska prstena povezana propanskim lancem. Obično se, prema strukturnim značajkama, flavonoidi dijele u šest glavnih skupina, a to su: antocijanidini, flavan-3-oli, flavoni, flavanoni, izoflavoni i flavonoli. Ulaskom u ljudski organizam, flavonoidi su podložni različitim metaboličkim promjenama od kojih se mogu izdvojiti reakcije hidrolize i hidroksilacije (monooksigenacije) kao reakcije prve faze metabolizma, a od reakcija druge faze značajne su: glukuronidacija, sulfokonjugacija i metilacija. Rezultati: Metabolizam flavonoida započinje reakcijom hidrolize kojom se iz glikozida flavonoida oslobađa aglikonski dio molekule čime se omogućava apsorpcija. Zatim slijede reakcije prve faze metabolizma koje se poglavito odvijaju u jetri pod utjecajem enzima superporodice citokrom P450, a nakon njih i reakcije druge faze od kojih se ističu reakcije glukuronidacije i sulfatacije. Flavonoidi uglavnom djeluju inhibicijski na različite enzimske sustave, a u ovom radu obrađeni su inhibicijski učinci na: ciklooksigenaze (COX), lipooksigenaze (LOX), enzime citokrom P450 (CYP), ksantin oksidoreduktaze (XOR), fosfodiesteraze (PDE), fosfolipazu A2 (PLA2) i dr. Istraživanja su pokazala da inhibicijski učinci ovise o strukturnim značajkama flavonoida. Zaključak: Metaboličke promjene flavonoida bitno mijenjaju njihova svojstva i biološke učinke u ljudskom organizmu. Djelovanjem na enzimske sustave flavonoidi ostvaruju različite farmakološke i biokemijske učinke te stoga posjeduju veliki potencijal u prevenciji i terapiji različitih vrsta oboljenja.