Naslov Pneumatska dilatacija u liječenju bolesnika s ahalazijom
Naslov (engleski) Pneumatic dilation in the treatment of patients with achalasia
Autor Viktorija Sabljić
Mentor Ivan Žaja (mentor)
Član povjerenstva Andre Bratanić (predsjednik povjerenstva)
Član povjerenstva Damir Bonacin (član povjerenstva)
Član povjerenstva Ivana Pavlinac Dodig (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila akademski / stručni stupanj Sveučilište u Splitu Medicinski fakultet Split
Datum i država obrane 2023-07-14, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko područje, polje i grana BIOMEDICINA I ZDRAVSTVO Kliničke medicinske znanosti Interna medicina
Sažetak Cilj istraživanja: Istraživanje u KBC-u Split provodi se s ciljem procjene učinkovitosti
pneumatske dilatacije u liječenju ahalazije. Praćenje pacijenata kroz jednogodišnje razdoblje
putem ezofagograma ili ezofagogastroduodenoskopije omogućuje praćenje oporavka i pojavu
recidiva.
Ispitanici i postupci: Istraživanje je provedeno na Zavodu za gastroenterologiju i obuhvatilo
je retrospektivnu analizu podataka pacijenata s dijagnozom ahalazije. Istraživanje je
obuhvatilo 23 pacijenta s dijagnozom ahalazije, koji su u razdoblju od 2013. do 2019. godine
liječeni pneumatskom dilatacijom. Ispitivani pacijenti su bili ženskog i muškog spola, u dobi
od 39 do 83 godine. Dijagnoza ahalazije je postavljena na temelju različitih dijagnostičkih
metoda. Prikupljeni su podaci o preoperativnoj pripremi, tehnikama dilatacije i
postoperativnoj njezi.
Rezultati: U istraživanju simptoma u pacijenata prije i nakon zahvata, uočene su neke
značajne povezanosti i promjene. Žene su češće doživljavale disfagiju prije zahvata, dok je
viša dob bila povezana s rjeđim simptomima regurgitacije. Dulje trajanje boli povezano je s
češćom regurgitacijom, ali i manjim brojem bolnih epizoda tjedno. Nije bilo razlike u
učinkovitosti zahvata ovisno o vrsti korištenog dilatatora. Tjedan dana nakon zahvata,
primijećeno je smanjenje učestalosti disfagije, regurgitacije i retrosternalne boli u odnosu na
prije operacije. Mjesec dana i godinu dana nakon zahvata došlo je do dodatnog smanjenja
učestalosti disfagije, ali ne i regurgitacije i retrosternalne boli. Primijećen je porast tjelesne
težine mjesec dana i godinu dana nakon zahvata u usporedbi s tjelesnom težinom prije
zahvata i tjedan dana nakon zahvata. Težina bolesti i različiti tipovi ahalazije ne pokazuju
značajnu varijaciju u odgovoru na pneumatsku dilataciju.
Zaključak: Sociodemografske karakteristike su povezane sa simptomima ahalazije prije
zahvata. Učinkovitost pneumatske dilatacije nije ovisila o vrsti dilatatora. Nakon zahvata,
disfagija se smanjila tijekom godine dana, dok se simptomi regurgitacije i boli nisu značajno
promijenili. Pacijenti su dobili na tjelesnoj težini mjesec dana i godinu dana nakon zahvata.
Pneumatska dilatacija učinkovita je terapijska opcija za liječenje ahalazije, neovisno o težini
bolesti i njenom tipu.
Sažetak (engleski) Objectives: The research conducted at the Split University Hospital (UHC) aims to assess the
effectiveness of pneumatic dilation in the treatment of achalasia. Monitoring patients over a
one-year period through esophagograms or esophagogastroduodenoscopy enables tracking of
recovery and recurrences.
Subjects and methods: The research is conducted at the Department of Gastroenterology and
involved a retrospective analysis of data from patients diagnosed with achalasia. The study
included 23 patients diagnosed with achalasia who were treated with pneumatic dilation
between 2013 and 2019. The examined patients included both male and female individuals,
ranging in age from 39 to 83 years. The diagnosis of achalasia was established based on
various diagnostic methods. Data were collected on preoperative preparation, dilation
techniques, and postoperative care.
Results: The study examined symptoms in patients before and after a medical procedure,
revealing significant associations and changes. Women were more likely to experience
dysphagia before the procedure, while older age had fewer regurgitation symptoms. Longer
pain duration was linked to more frequent regurgitation but fewer painful episodes per week.
The type of dilator used did not affect the procedure's effectiveness. One week after the
procedure, there was a decrease in dysphagia, regurgitation, and retrosternal pain. One month
and one year after the procedure, there was a further reduction in the frequency of dysphagia,
but not regurgitation and retrosternal pain. There has been an increase in body weight one
month and one year after the procedure compared to the body weight before the procedure
and one week after the procedure. Disease severity and achalasia types did not significantly
affect the response to pneumatic dilation.
Conclusion: Sociodemographic characteristics are associated with achalasia symptoms before
the procedure. The effectiveness of pneumatic dilation was not dependent on the type of
dilator used. After the procedure, dysphagia decreased over the course of one year, while
regurgitation and pain symptoms did not significantly change. Patients gained weight one
month and one year after the procedure. The pneumatic dilation is an effective therapeutic
option for treating achalasia, regardless of the severity of the disease and its type.
Ključne riječi
Pneumatska dilatacija
Ahalazija
Poremećaj motiliteta jednjaka
Donji jednjačni sfinkter
Manometrija jednjaka
Endoskopija gornjeg gastrointestinalnog trakta
Disfagija
Chicago klasifikacija
Ključne riječi (engleski)
Pneumatic dilation
Achalasia
Esophageal motility disorder
Lower esophageal sphincter
Esophageal manometry
Upper gastrointestinal endoscopy
Dysphagia
Chicago classification
Jezik hrvatski
URN:NBN urn:nbn:hr:171:144006
Studijski program Naziv: Medicina Vrsta studija: sveučilišni Stupanj studija: integrirani preddiplomski i diplomski Akademski / stručni naziv: doktor/doktorica medicine (dr. med.)
Vrsta resursa Tekst
Način izrade datoteke Izvorno digitalna
Prava pristupa Otvoreni pristup
Uvjeti korištenja
Datum i vrijeme pohrane 2023-07-13 11:36:54