prikaz prve stranice dokumenta Psihosocijalne odrednice samoubilačkih promišljanja u ranoj adolescenciji
  Preuzmi
PDF 632.19 KB
disertacija
Psihosocijalne odrednice samoubilačkih promišljanja u ranoj adolescenciji
2012. urn:nbn:hr:171:676739
Franić, Tomislav
Sveučilište u Splitu
Medicinski fakultet

Citirajte ovaj rad

Franić, T. (2012). Psihosocijalne odrednice samoubilačkih promišljanja u ranoj adolescenciji (Disertacija). Split: Sveučilište u Splitu, Medicinski fakultet. Preuzeto s https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:171:676739

Franić, Tomislav. "Psihosocijalne odrednice samoubilačkih promišljanja u ranoj adolescenciji." Disertacija, Sveučilište u Splitu, Medicinski fakultet, 2012. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:171:676739

Franić, Tomislav. "Psihosocijalne odrednice samoubilačkih promišljanja u ranoj adolescenciji." Disertacija, Sveučilište u Splitu, Medicinski fakultet, 2012. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:171:676739

Franić, T. (2012). 'Psihosocijalne odrednice samoubilačkih promišljanja u ranoj adolescenciji', Disertacija, Sveučilište u Splitu, Medicinski fakultet, citirano: 23.12.2024., https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:171:676739

Franić T. Psihosocijalne odrednice samoubilačkih promišljanja u ranoj adolescenciji [Disertacija]. Split: Sveučilište u Splitu, Medicinski fakultet; 2012 [pristupljeno 23.12.2024.] Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:171:676739

T. Franić, "Psihosocijalne odrednice samoubilačkih promišljanja u ranoj adolescenciji", Disertacija, Sveučilište u Splitu, Medicinski fakultet, Split, 2012. Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:171:676739

Za citiranje koristite ovu mrežnu adresu: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:171:676739
Prijavite se u repozitorij kako biste mogli spremiti objekt u svoju listu.
Podaci o radu
NaslovPsihosocijalne odrednice samoubilačkih promišljanja u ranoj adolescenciji
Naslov (engleski)Psychosocial determinants of suicidal thoughts in early adolescence
AutorTomislav Franić
MentorGoran Dodig (mentor)
Član povjerenstvaDragica Kozarić-Kovačić (predsjednik povjerenstva)
Član povjerenstvaMirjana Nazor (član povjerenstva)
Član povjerenstvaOzren Polašek (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila
akademski / stručni stupanj		Sveučilište u Splitu
Medicinski fakultet
Split
Datum i država obrane2012, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko
područje, polje i grana		BIOMEDICINA I ZDRAVSTVO
Kliničke medicinske znanosti
Psihijatrija
Univerzalna decimalna klasifikacija
(UDC)		616 - Patologija. Klinička medicina
Sažetak
Pozadina i cilj: Samoubilačka promišljanja (SP) su indikator i prediktor psihološkog distresa. Istraživali smo njihovu učestalost kod ranih adolescenata i njihovu povezanost sa sociodemografskim varijablama, ponašanjima, stavovima, roditeljskim sudioništvom u ratu, depresivnim simptomima i crtama ličnosti. Tragali smo i za specifičnim spolnim razlikama ili obrascima. Tvoriva i postupci: Presječna studija s korištenjem samoiskaznog upitnika provedena je na 803 dvanaestogodišnjaka. Samoubilačka promišljanja su procjenjivanja sa tri dihotomna pitanja. Ostali podatci su prikupljani uporabom sociodemografskog upitnika, Eysenckovog upitnka ličnosti za djecu iadolescente (JEPQ) i Skale dječje depresivnosti (CDI). Nenamjerno ozljeđivanje, fizički obračuni te sudjelovanje u vršnjačkom zlostavljanju je procjenjivano korištenjem pitanja iz upitnika SZO Zdravstveno ponašanje u djece školske dobi (WHO- HBSC). Rezutati: Pronađena je učestalost SP do 17,6%. Nisu uočene spolne razlike. SP u dječaka su povezana sa nižim obrazovanjem majke; napučenijim obiteljima; redoslijedom rođenja; roditeljskim sudioništvom u ratu; fizičkim obračunima; češće su žrtve vršnjačkog nasilja i zloupotrebljavaju supstance. Kod djevojčica su pronađeni povezanost sa nižim roditeljskim obrazovanjem; većim brojem braće; slabijom percepcijom odnosa sa roditeljima; roditeljskog međusobnog odnosa; slabijim osjećajem obiteljske kohezije i kontrole; negativnim stavom prema školi; rjeđim odlascima na vjerske obrede; fizičkim obračunima te sudjelovanjem u vršnjačkom zlostavljanju i kao akter i kao žrtva. Depresivni simptomi su povezani sa SP u oba spola. Zaključak: Iako nema spolne razlike u učestalosti SP ona ipak pokazuju spolno specifični obrazac. Ovo u određenoj mjeri može biti objašnjivo sa roditeljskim sudioništvom u ratu kao i socioekonomskim promjenama koje su uzrokovane tranzicijom. Nalazi istraživanja mogu imati potencijalno važne kliničke i preventivne implikacije.
Sažetak (engleski)
Background/Aims: Suicidal ideations (SI) indicate and predict psychological distress. We examined the prevalence of SI among early adolescents and its association with socio- demographic and behavioural characteristics, attitudes, parental war participation, depressive syptoms, personality traits and parental war participation. We were looking for possible gender differences or patterns as well. Methods: A cross-sectional, questionnaire study was performed on 803 twelve-year-old adolescents. Suicidal ideations were assessed with three dichotomous items. Data were collected using a socio-demographic questionnaire, the Junior Eysenck Personality Questionnaire and Children Depression Inventory. Unintentional injuries, physical fighting and involvement in bullying behaviour were assessed using questions from the World Health Organization (WHO) survey Health Behaviour in School-aged Children. Results: There were no gender differences in SI prevalence. SI in males were associated with lower maternal education; crowded families; birth order; parental war participation; physical fighting; being bullied; and substance use. In females, we found association with lower parental educational level; number of brothers; lower perception of the relationship with parents, parental relationship, family cohesion and parental control; negative attitude towards school; rare church attendance; fighting; and being bully or bullied. Depressive symptoms and SI were associated in both genders. Conclusion: SI showed gender-specific associations that may partially be explained with parental war involvement and socioeconomic changes caused with transition. These findings may have potentially important clinical and preventive implications.
Ključne riječi
Ključne riječi (engleski)
Jezikhrvatski
URN:NBNurn:nbn:hr:171:676739
Studijski programNaziv: Temeljne i kliničke medicinske znanosti
Vrsta studija: sveučilišni
Stupanj studija: poslijediplomski znanstveni (doktorski)
Akademski / stručni naziv: doktor/doktorica znanosti, područje biomedicine i zdravstva, polje kliničke medicinske znanosti (dr. sc.)
Vrsta resursaTekst
Način izrade datotekeIzvorno digitalna
Prava pristupaOtvoreni pristup
Uvjeti korištenjaIkona licence Zaštićeno autorskim pravom.
Datum i vrijeme pohrane2024-04-16 08:23:15