Uvod i ciljevi: Zračni ili pomorski prijevoz jedino je rješenje za hitni medicinski prijevoz teško bolesnih ili ozlijeđenih osoba s udaljenih otoka u bolnicu. U akutnom koronarnom sindromu iznimno je važna pravovremena intervencija u manje od 60 minuta, uz prihvatljiv limit do 120 minuta. Podatci o hitnom helikopterskom i pomorskom prijevozu bolesnika s prsnom boli s jadranskih otoka ne postoje. Stoga se ovim istraživanjem procijenila učinkovitost i dostupnost helikopterskog i pomorskog hitnog prijevoza na jadranskim otocima kod bolesnika s akutnom prsnom boli. Ispitanici i postupci: Četverogodišnja opservacijska retrospektivna studija provedena je od 1. lipnja 2018. do 1. lipnja 2022. godine. U istraživanje su uključeni svi oni ispitanici stariji od 18 godina koji su se javili u ambulantu hitne službe na otocima: Braču, Hvaru, Korčuli, Lastovu, Mljetu, Šolti i Visu, zbog akutne boli ili nelagode u prsima kod kojih je, nakon obrade, liječnik postavio radnu dijagnozu akutnog koronarnog sindroma ili plućne embolije, a koji su potom bili hitno prebačeni zračnim ili pomorskim prijevozom u KBC Split. Rezultati: U istraživanje je uključeno 222 ispitanika (30,2% žena) dobi 71,81±13,42 godine koji su prevezeni helikopterom te 34 bolesnika (38,23% žena) dobi 73,88±10,64 godine koji su prevezeni pomorskim prijevozom (brzi brodovi u 91,17% prijevoza). Od svih pomorskih prijevoza 31 je obavljen s Brača, a tri sa Šolte. Radne dijagnoze kod helikopterskog prijevoza bile su nestabilna angina pektoris (9,5%), NSTEMI (29,3%), plućna embolija (10,4%) i STEMI (50,9%). Radne dijagnoze radi kojih je korišten hitni pomorski prijevoz bile su STEMI (44,1%), NSTEMI (20.6%), nestabilna angina pektoris (17,6%) te plućna embolija (17,6%). Od 222 ispitanika njih 102 (45,9%) stiglo je helikopterom u bolnicu za manje od 60 minuta, a 77,5% ispitanika iz Splitsko-dalmatinske županije stiglo je do bolnice u periodu kraćem od 60 minuta. Srednje ukupno prijevozno vrijeme helikopterom od poziva do bolnice bilo je 68,50±22,29 minuta. Postoji značajna razlika u srednjem ukupnom prijevoznom vremenu helikopterom između Splitsko-dalmatinske i Dubrovačko neretvanske županije (53,89±12,23 naspram 88,76±16,45 minuta; P < 0,001), između pojedinih otočnih postaja, između ljetne sezone i ostatka godine (61,93±21,93 naspram 71,85±21,79 minuta; P < 0,001). Postoji razlika u srednjem vremenu leta helikopterom između razdoblja prije i tijekom COVID-19 epidemije (44,16±15,13 naspram 40,28±14,91 minutu; P = 0,028). Ukupno helikoptersko vrijeme od poziva do bolnice bilo je u značajnoj korelaciji s vremenom od poziva do leta (r = 0,761; P < 0,001). Srednje ukupno pomorsko vrijeme bilo je duže od srednjeg ukupnog helikopterskog vremena s istih otočkih postaja (Brač i Šolta) (72,76±30,28 naspram 49,32±12,28 minuta; P < 0,001). Srednje ukupno prijevozno vrijeme helikopterom od poziva do bolnice bilo je značajno dulje kod preminulih u odnosu na preživjele ispitanike (81,38±18,82 naspram 67,70±22,28 minuta; P = 0,016). Broj dana bolničkog liječenja bolesnika koji su prevezeni pomorskim putem bio je značajno veći nego broj dana bolničkog liječenje bolesnika koji su prevezeni helikopterom (5,32±1,82 naspram 4,68±1,76 dana, P = 0,025). Zaključci: Istraživanje je pokazalo je da je hitni helikopterski prijevoz s jadranskih otoka u KBC Split bio brži od pomorskog. Postoji značajna razlika u brzini helikopterskog prijevoza između pojedinih otoka, kao i između pojedinih županija, a brzina helikopterskog prijevoza bolesnika s akutnom prsnom boli bila je kraća u ljetnoj sezoni i tijekom epidemije COVID-19. Bolesnici, koji su preživjeli, imali su kraća vremena zračnog prijevoza u odnosu na preminule, a broj dana bolničkog liječenja bolesnika koji su prevezeni pomorskim putem bio je značajno veći nego broj dana bolničkog liječenje bolesnika koji su prevezeni helikopterom. Tijekom epidemije COVID-19 bio je veći broj dana bolničkog liječenja.